Umišljeni bolesnik – Molièreova lektira koja osvaja

Lektira “Umišljeni bolesnik” remek-djelo je francuskog književnika Molièrea koje na satiričan način prikazuje ljudske mane i slabosti. Ovo djelo, napisano davne 1673. godine, i danas je aktualno te nas navodi na promišljanje o našem odnosu prema zdravlju i bolesti.

“Umišljeni bolesnik” kroz lik Argana ismijava hipohondriju i opsjednutost bolešću, ali i kritizira tadašnje liječnike i njihove sumnjive metode liječenja. Molière vješto gradi zaplet komedije zabune u kojoj se isprepliću ljubavne i obiteljske intrige.

Iako je djelo napisano prije gotovo 350 godina, njegova satira i humor i dalje su svježi i zabavni. Upoznajmo pobliže likove ove duhovite komedije i otkrijmo što nas ona može naučiti o nama samima i svijetu oko nas.

Uvod u lektiru

“Umišljeni bolesnik” je satirična komedija-balet francuskog pisca Molièrea koja duhovito prikazuje mane ljudskog karaktera. Radnja prati hipohondra Argana, koji postaje opsjednut svojom umišljenom bolešću i ovisnošću o lijekovima.

Autor

Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji pod pseudonimom Molière, bio je istaknuti francuski dramatičar, glumac i redatelj 17. stoljeća. Rođen 1622. u Parizu, Molière se smatra jednim od najvećih komediografa u povijesti svjetske književnosti. Njegov talent očituje se u vještom portretiranju ljudskih mana i društvenih problema kroz duhovite dijaloge i živopisne likove. Osim “Umišljenog bolesnika”, Molière je autor brojnih remek-djela poput:

• “Škrtac”
• “Mizantrop”
• “Tartuffe”
• “Don Juan”
• “Građanin plemić”

Svojim djelima značajno je utjecao na razvoj komedije i kazališta, a njegov stil i humor nadahnjuju umjetnike i publiku do današnjih dana.

Žanr i književna vrsta

“Umišljeni bolesnik” pripada žanru komedije, specifično podvrsti komedije-baleta. Ovaj inovativni kazališni oblik, koji je Molière razvio u suradnji sa skladateljem Lullyjem, spaja elemente:

1. Komedije
2. Baleta
3. Glazbe

Komedija-balet bila je izuzetno popularna u 17. stoljeću na francuskom dvoru. Odlikuje se:

Karakteristika	Opis
Plesni interludiji	Baletni dijelovi isprepleteni s dramskom radnjom
Glazbeni brojevi	Pjesme i instrumentalne točke koje prate predstavu
Spektakularnost	Raskošne kostimografije, scenografije i specijalni efekti

Kroz duhovite zaplete, karakterne likove i plesom obogaćenu radnju, Molière u “Umišljenom bolesniku” stvara zabavnu i poučnu predstavu koja ismijava ljudske slabosti. Ovim djelom dodatno je razvio žanr komedije-baleta, ostavivši trajan utjecaj na francusku i svjetsku književnost i kazalište.

Mjesto i vrijeme

Komedija-balet “Umišljeni bolesnik” Jean-Baptiste Poquelin Molierea nastala je u 17. stoljeću, preciznije, premijerno je izvedena 10. februara 1673. godine u pariškom Palais-Royalu[2][3]. Ovo djelo spada u period kasnog Moliereovog stvaralaštva i karakterizira se kao komedija-balet, žanr koji je bio izuzetno popularan na francuskom dvoru u vrijeme vladavine Luja XIV[1][2].

Pariz, kao glavni grad Francuske i središte kulturnog i umjetničkog života zemlje, bio je idealno mjesto za premijeru ovog inovativnog kazališnog oblika. Palais-Royal, impozantna građevina izgrađena za kardinala Richelieua 1639. godine, služila je kao kraljevska rezidencija, ali i kao kazalište. Upravo u tom prostoru Molière je surađivao sa skladateljem Jean-Baptiste Lullyjem, stvarajući nova djela koja su spajala elemente komedije, baleta i glazbe[3].

Datum premijere “Umišljenog bolesnika”, 10. februar 1673., posebno je značajan jer se radi o posljednjem Molièreovom djelu izvedenom za njegova života. Naime, tijekom četvrte izvedbe, 17. februara, Molière je doživio kolaps na sceni i preminuo nekoliko sati kasnije[2]. Unatoč ovom tragičnom događaju, “Umišljeni bolesnik” ostao je zapamćen kao remek-djelo francuske književnosti i kazališta, svjedočeći o Molièreovom neprikosnovenom talentu i njegovom trajnom utjecaju na svjetsku kulturu.

Tema i ideja djela

Komedija “Umišljeni bolesnik” Jean-Baptiste Poquelin Molièrea na duhovit način prikazuje život hipohondra opsjednutog svojom umišljenom bolešću. Kroz lik Argana, Molière istražuje psihološke i društvene aspekte hipohondrije, kritizirajući tadašnje liječnike i njihove metode.

Glavna tema

Glavna tema djela je hipohondrija i njen utjecaj na život glavnog lika Argana. Argan, uvjeren da boluje od raznih bolesti, troši svoje bogatstvo na liječnike i lijekove, postajući ovisan o njihovim savjetima i terapijama. Molière kroz Arganov lik prikazuje destruktivnu prirodu hipohondrije i njene posljedice na pojedinca i njegovu okolinu.

Hipohondrija se očituje u Arganovom ponašanju na razne načine:

• Stalna preokupacija zdravljem i simptomima
• Pretjerana zabrinutost oko najmanjih tjelesnih senzacija
• Opsjednutost liječnicima i lijekovima
• Zanemarivanje drugih aspekata života zbog fokusa na “bolest”

Sporedne teme

Uz glavnu temu hipohondrije, Molière u djelu obrađuje i nekoliko sporednih tema:

1. Kritika liječničke profesije: Liječnici su prikazani kao pohlepni i nekompetentni, iskorištavajući Arganovu opsjednutost bolešću za vlastitu korist. Molière satirično prikazuje njihove metode liječenja i medicinsko znanje toga vremena.
2. Obiteljski odnosi: Argan je okružen članovima obitelji koji imaju različite motive i interese. Njegova druga žena Beline želi naslijediti njegovo bogatstvo, dok kći Angélique želi ostvariti svoju ljubav s Cléanteom unatoč očevom protivljenju.
3. Ljubav i brak: Ljubavna priča između Angélique i Cléantea isprepliće se s Arganovim planovima da kćer uda za liječnika, stvarajući dodatne komplikacije i humorističke situacije.
4. Društvena satira: Kroz likove i njihove interakcije, Molière kritizira pojedine aspekte tadašnjeg francuskog društva, poput materijalizma, licemjerja i ljudskih slabosti.

Ideja djela

Osnovna ideja “Umišljenog bolesnika” je kritika ljudskih mana i slabosti kroz prizmu hipohondrije. Molière koristi Arganov lik kako bi prikazao destruktivne posljedice opsjednutosti umišljenom bolešću, kako na pojedinca, tako i na njegovu okolinu.

Kroz satiričan prikaz liječnika i tadašnje medicinske prakse, Molière također kritizira institucije i autoritete koji iskorištavaju ljudsku slabost i neznanje. Djelo poziva na zdrav razum i suočavanje sa stvarnošću, umjesto prepuštanja iracionalnim strahovima i vanjskim utjecajima.

Molière također ističe važnost iskrenih međuljudskih odnosa i ljubavi, suprotstavljajući Arganovoj opsjednutosti bolešću i materijalnim interesima iskrenu ljubav između Angélique i Cléantea.

Na kraju, kroz duhovite zaplete i likove, “Umišljeni bolesnik” poziva publiku na introspekciju i preispitivanje vlastitih slabosti i mana, nudeći univerzalnu poruku koja nadilazi vrijeme i kontekst nastanka djela.

Motivi i simboli povezani s temom

Molière koristi brojne motive i simbole kako bi osnažio glavnu temu hipohondrije i njene posljedice:

• Lijekovi i medicinski instrumenti simboliziraju Arganovu opsjednutost bolešću i ovisnost o liječenju. Često se spominju klistiri, purgative i razni pripravci kojima se Argan podvrgava.
• Liječnički kostimi i ceremonije predstavljaju kritiku medicinske profesije i njenog autoriteta. Molière kroz satiričan prikaz liječnika i njihovih metoda razotkriva njihovu nekompetentnost i pohlepu.
• Arganovo prijestolje (stolica s rupom) simbolizira njegovu preokupaciju tjelesnim funkcijama i hipohondriju. Ono predstavlja središnje mjesto njegova života i opsesije.
• Novac i oporuka motiviraju likove poput Beline, koja se pretvaraju da brinu za Argana kako bi se domogli njegova bogatstva. Oni simboliziraju materijalizam i licemjerje.
• Glazba i ples koriste se kako bi se naglasili pojedini aspekti radnje i karakterizacije likova. Primjerice, završna farse dodjela doktorata Arganu predstavlja satirični vrhunac kritike medicinske profesije.

Kroz ove motive i simbole, Molière pojačava humoristični efekt djela, ali i prenosi dublje poruke i kritike društva i ljudskih slabosti.

Kompozicija djela

“Umišljeni bolesnik” je komedija-balet u tri čina, napisana u prozi s povremenim stihovima i glazbenim umecima. Molière je vješto iskoristio strukturu djela kako bi naglasio glavne teme i ideje.

Uvod

U uvodnom dijelu, Molière predstavlja glavne likove i postavlja temelje zapleta. Upoznajemo Argana, bogatog hipohondra opsjednutog svojom umišljenom bolešću, njegovu kćer Angelique koja je zaljubljena u Cléantea, te Arganovog brata Béralda koji pokušava unijeti zdrav razum u njihove živote.

Kroz duhovite dijaloge i komične situacije, autor već u uvodu nagovještava glavne konfliktne točke:

• Arganova opsjednutost bolešću
• Ljubavna priča između Angelique i Cléantea
• Béraldeovi pokušaji razuvjeravanja brata

Zaplet

Zaplet se razvija oko Arganove odluke da uda kćer Angelique za Thomasa Diafoirusa, mladog liječnika, kako bi imao stalnu medicinsku skrb. Ovaj plan nailazi na otpor Angelique i njene sluškinje Toinette, koje smišljaju načine da osujete zaruke.

Paralelno se odvija i zaplet vezan uz Arganovu drugu ženu Béline, koja se pretvara da brine o njegovom zdravlju, a zapravo želi naslijediti njegovo bogatstvo. Béline nastoji udaljiti Argana od njegove djece i brata Béralda.

Molière kroz zaplet istražuje nekoliko ključnih tema:

• Kritika liječničke profesije
• Ljubav i brak
• Obiteljski odnosi
• Licemjerje i pohlepa

Vrhunac

Vrhunac zapleta događa se u trećem činu, kada Argan saznaje za Angeliqueinu ljubav prema Cléanteu i odlučuje požuriti zaruke s Thomasom Diafoirusom. Toinette, prerušena u liječnika, pokušava razuvjeriti Argana i ukazati mu na Bélineine prave namjere.

U međuvremenu, Béralde nagovara Argana da se pretvara da je mrtav kako bi testirao odanost svoje obitelji. Ovaj prizor predstavlja ključan trenutak u razvoju likova i razotkrivanju njihovih pravih osjećaja:

• Béline pokazuje svoju pohlepu i nebrigu za Argana
• Angelique i Cléante iskazuju iskrenu ljubav i odanost
• Argan počinje uviđati svoje zablude

Rasplet

Rasplet “Umišljenog bolesnika” donosi razrješenje glavnih zapleta i konfliktnih situacija. Nakon što je razotkrio Bélineine prave namjere, Argan pristaje na brak između Angelique i Cléantea. Također, odlučuje i sam postati liječnik kako bi uštedio na medicinskim troškovima.

Molière kroz rasplet naglašava glavne poruke djela:

• Važnost iskrenih međuljudskih odnosa
• Kritika ljudskih mana i slabosti
• Potreba za zdravim razumom i ravnotežom

Završna scena, u kojoj Argan prolazi kroz šaljivu ceremoniju primanja u liječnički stalež, predstavlja vrhunac Molièreove satire i komičnog genija.

Zaključak

U “Umišljenom bolesniku”, Molière s komičnom virtuoznošću istražuje teme hipohondrije, ljudskih slabosti i društvenih mana. Kroz vješto konstruiranu kompoziciju, autor gradi dinamičan zaplet, razvija nezaboravne likove i prenosi univerzalne poruke.

Kombinacijom proze, stiha i glazbe, Molière stvara jedinstveno kazališno iskustvo koje zabavlja, ali i potiče na razmišljanje. Vrhunac, rasplet i završna scena djela maestralno zaokružuju glavne ideje i ostavljaju snažan dojam na publiku.

“Umišljeni bolesnik” ostaje remek-djelo francuske i svjetske književnosti, svjedočeći o Molièreovom neprikosnovenom talentu i njegovom trajnom utjecaju na kazališnu umjetnost. Kroz vjekove, ovo djelo nastavlja inspirirati i oduševljavati, potvrđujući svoju bezvremensku vrijednost.

Kratki sadržaj

“Umišljeni bolesnik” je duhovita komedija-balet u tri čina, fokusirana na glavnog lika Argana, hipohondra uvjerenog da je teško bolestan. Evo najvažnijih elemenata radnje:

Glavni lik

• Argan: Hipohondar opsjednut svojom umišljenom bolešću
• Postaje ovisan o liječnicima i lijekovima
• Troši bogatstvo na medicinske savjete i tretmane

• Smještena u Arganovom domu
• On traži pomoć brojnih liječnika i ljekarnika
• Arganov plan: Udati kćer Angélique za liječnika
• Želi osigurati stalnu medicinsku skrb u kući
• Konflikt: Angélique zaljubljena u Cléanta, koji nije liječnik
• Dovodi do sukoba između oca i kćeri
• Vrhunac: Argan se pretvara da je mrtav
• Želi vidjeti reakcije obitelji
• Shvaća pogrešnost svog ponašanja
• Rasplet: Argan prihvaća Cléanta kao budućeg zeta

Kroz duhovite zaplete i likove, Molière ismijava ljudske slabosti, posebno hipohondriju, pozivajući publiku na introspekciju. Ovo remek-djelo francuske književnosti nudi univerzalnu poruku koja nadilazi vrijeme nastanka, svjedočeći o autorovom neprikosnovenom talentu.

Redoslijed događaja

Radnja “Umišljenog bolesnika” odvija se u nekoliko ključnih segmenata:

1. Početak: Argan, glavni lik i umišljeni bolesnik, uvjeren je da je teško bolestan. Zbraja račune za lijekove i liječnike na koje troši značajan novac[2][3].
2. Obiteljski odnosi: Argan ima suprugu Beline te dvije kćeri iz prvog braka – Angelique i Louison. Angelique je zrela za udaju i potajno zaljubljena u Cleantea, no Argan to ne zna[1][2].
3. Planovi za Angeliquein brak: Kako bi osigurao stalnu liječničku skrb, Argan odlučuje udati Angelique za Thomasa Diafoirusa, sina liječnika. Ova odluka izaziva nezadovoljstvo u obitelji[1][2].
4. Arganove spletke: Uvjeren da ga obitelj ne voli iskreno, Argan se pretvara da je mrtav kako bi vidio njihove reakcije. Ova spletka mu otvara oči i dovodi do spoznaje o potrebi za promjenom[3].
5. Rasplet i sretan kraj: Nakon niza zabuna i intriga, istina izlazi na vidjelo. Argan napokon prihvaća Cleantea kao budućeg zeta, a Angelique se udaje iz ljubavi. Argan uviđa pogrešnost svoje opsjednutosti bolešću[2][3].

Molière vješto gradi radnju kroz niz duhovitih zapleta, sukoba i intriga, istovremeno prenoseći snažne poruke o ljudskim manama, obiteljskim odnosima i društvenim problemima. Redoslijed događaja u “Umišljenom bolesniku” gledatelje vodi na putovanje puno smijeha, ali i dubokih uvida u ljudsku prirodu.

Analiza likova

“Umišljeni bolesnik” obiluje živopisnim likovima koji kroz svoje mane i vrline grade dinamičnu radnju i prenose univerzalne poruke. Molière vješto oblikuje glavne i sporedne likove, stvarajući nezaboravne osobnosti koje ostaju u sjećanju čitatelja i publike.

Glavni likovi

Argan je protagonist komedije, hipohondar opsjednut umišljenom bolešću. Unatoč bogatstvu, postaje ovisan o liječnicima i lijekovima, zanemarujući istinske obiteljske vrijednosti. Argan je:

• Sebičan i uskogrudni starac
• Naivan i lakovjeran
• Sklon manipulaciji i ucjenama

Njegovi postupci i mane pokretač su radnje i izvor komičnih zapleta.

Beline, Arganova druga supruga, prijetvorna je i pohlepna žena koja se udala iz interesa. Ona:

• Glumi ljubav i brigu za Argana
• Želi se riješiti Arganovih kćeri
• Teži prisvojiti Arganovo bogatstvo

Beline predstavlja negativan lik koji se suprotstavlja istinskim obiteljskim vrijednostima.

Angélique je Arganova kći, mlada, lijepa i zaljubljena u Cléantea. Njene osobine su:

• Iskrenost i odanost
• Borbenost za vlastitu sreću
• Vjernost istinskoj ljubavi

Angélique utjelovljuje pozitivne vrijednosti i bori se protiv očevih planova koji joj nameću neželjeni brak.

Sporedni likovi

Komedija vrvi upečatljivim sporednim likovima koji obogaćuju radnju:

Lik	Osobine
Toinette	– Duhovita i domišljata služavka – Odana Angélique – Vješto ismijava Arganove mane
Cléante	– Angéliquein udvarač – Iskren i hrabar mladić – Spreman boriti se za ljubav
Béline	– Licemjerna i pohlepna maćeha – Glumi brigu za Argana – Želi se domoći bogatstva
Louison	– Arganova mlađa kći – Naivna i prostodušna djevojčica – Nesvjesna obiteljskih intriga
Liječnici	– Pohlepni i neučinkoviti – Iskorištavaju Arganovu opsesiju – Predstavljaju satirični prikaz struke

Svi ovi likovi doprinose dinamici radnje i prenose Molièreove poruke.

Odnosi između likova

Kompleksni i često konfliktni odnosi između likova stvaraju napetost i komične zaplete:

• Argan i Beline: Brak iz interesa, ispunjen prijetvornošću i pohlepom s Bélinine strane, a naivnošću i opsjednutošću s Arganove.
• Argan i Angélique: Sukob između očeve sebične želje da kćer uda za liječnika i Angéliqueine borbe za istinsku ljubav s Cléanteom.
• Argan i Toinette: Duhoviti verbalni dvoboji u kojima služavka ismijava gospodarevu opsjednutost bolešću i razotkriva Bélinine prave namjere.
• Angélique i Cléante: Iskrena i snažna ljubav dvoje mladih koji se bore protiv Arganovih planova i društvenih konvencija.

Kroz ove odnose Molière vješto gradi zaplet, stvarajući napetost, komične situacije i emotivne preokrete koji vode do sretnog razrješenja na kraju komedije.

Stil i jezik djela

Molièreov “Umišljeni bolesnik” obilježen je jedinstvenim stilom i bogatim jezikom. Kroz vješto isprepletanje proze i stihova, autor stvara dinamičnu i raznovrsnu pripovjednu strukturu koja zabavlja i potiče na razmišljanje.

Stilske figure i izražajna sredstva

Satirični pristup društvenim problemima 17. stoljeća prožima cijelo djelo, s naglaskom na apsurdnost hipohondrije i pohlepe liječnika. Molière koristi niz stilskih figura kako bi pojačao komični efekt i prenio svoje poruke:

• Ironija: Arganova opsjednutost umišljenom bolešću i slijepa vjera u liječnike suprotstavljena je zdravom razumu
• Hiperbola: Pretjerivanje u opisima Arganovih simptoma i tretmana naglašava apsurdnost situacije
• Parodija: Ismijavanje liječnika prikazanih kao pohlepni šarlatani koji iskorištavaju pacijente

Kroz duhovite dijaloge i monologe, Molière vješto gradi karaktere likova, otkrivajući njihove motive i slabosti.

Narativne tehnike

“Umišljeni bolesnik” obiluje raznovrsnim narativnim tehnikama koje obogaćuju priču i održavaju pažnju publike:

1. Dramski zapleti: Kompleksna mreža ljubavnih i obiteljskih intriga stvara napetost i komične situacije
2. Karakterizacija likova: Kroz dijaloge i akcije, Molière gradi živopisne i prepoznatljive likove s jasnim motivima
3. Upotreba monologa: Arganov unutarnji svijet i misli otkriveni su kroz duhovite monologe koji pružaju uvid u njegov um

Kombinacija ovih tehnika rezultira dinamičnom i zabavnom pričom koja istovremeno prenosi snažne poruke.

Ton i atmosfera

Molièreov “Umišljeni bolesnik” odlikuje se humorističnim i satiričnim tonom koji prožima cijelo djelo. Kroz duhovite dijaloge, komične situacije i apsurdne zaplete, autor stvara vedru i zabavnu atmosferu koja prikriva ozbiljnije teme i kritike društva.

Unatoč lakoći i duhovitosti, djelo zadržava oštru satiričnu notu, posebno u prikazivanju liječnika i kritici ljudskih mana. Molière vješto balansira humor i društvenu kritiku, stvarajući djelo koje zabavlja i potiče na razmišljanje.

Ton i atmosfera “Umišljenog bolesnika” odražavaju Molièreovu sposobnost da kroz smijeh i zabavu prenese univerzalne istine o ljudskoj prirodi i društvenim problemima.

Simbolika i motivi

Molière u “Umišljenom bolesniku” vješto koristi simbole i motive kako bi na satiričan način prikazao glavne teme djela, poput hipohondrije, pohlepe i kritike tadašnje medicinske struke. Kroz likove i njihove postupke, autor otkriva dublje značenje i prenosi snažne poruke o ljudskim manama i društvenim problemima.

Simboli u djelu

• Argan: Glavni lik Argan simbolizira hipohondriju i opsjednutost umišljenom bolešću. Njegova konstantna zabrinutost za zdravlje i ovisnost o lijekovima odražavaju destruktivnu prirodu hipohondrije i njezin utjecaj na život pojedinca[2][3].
• Liječnici: Likovi liječnika u djelu simboliziraju pohlepu i korupciju unutar medicinske struke. Oni iskorištavaju Arganove strahove i naivnost kako bi se obogatili, što je oštra kritika tadašnje liječničke prakse i etike[2][3].
• Beline: Arganova supruga Beline simbolizira sebičnost i materijalizam. Njezina želja da se riješi Arganove kćeri i osigura njegovo bogatstvo za sebe odražava negativne ljudske osobine i manjak empatije[3].
• Lijekovi i medicinski instrumenti: Ovi objekti simboliziraju Arganovu opsjednutost bolešću i njegovu ovisnost o medicinskoj pomoći. Oni također predstavljaju sredstva kojima se liječnici koriste za manipulaciju i stjecanje profita[2].

Motivi

Molière kroz djelo koristi brojne motive kako bi pojačao glavne teme i poruke:

1. Hipohondrija: Motiv hipohondrije proteže se kroz cijelo djelo, otkrivajući destruktivnu prirodu opsjednutosti umišljenom bolešću i njezin utjecaj na pojedinca i obitelj.
2. Pohlepa: Motiv pohlepe prisutan je u likovima liječnika i Beline, koji iskorištavaju Arganove slabosti za vlastitu korist, zanemarujući istinske vrijednosti i empatiju.

Povijesni, društveni i kulturni kontekst

Povijesni kontekst

“Umišljeni bolesnik” pripada razdoblju europskog klasicizma. Ovo doba traje kroz cijelo 17. stoljeće i posebno se ističe u Francuskoj, gdje je Molière jedno od najznačajnijih imena:

• Francuska dominira Europom svojom vanjskom politikom
• Utjecaj francuske umjetnosti i književnosti je velik
• 17. stoljeće se naziva “velikim” u povijesti francuske književnosti i civilizacije

Klasicizam kao stil obilježava:

Karakteristika	Opis
Racionalnost	Naglasak na razumu i logici
Jasnoća	Težnja prema preciznosti izraza
Sklad	Harmoničnost forme i sadržaja
Univerzalnost	Teme od općeg značaja za čovječanstvo

Društveni kontekst

Radnja “Umišljenog bolesnika” smještena je u Pariz 17. stoljeća – središte kulturnog, političkog i društvenog života Francuske. Molière kroz djelo kritički prikazuje i ismijava brojne društvene probleme tog vremena:

1. Iskorištavanje bogataša od strane liječnika i ljekarnika
2. Hipohondrija i opsjednutost umišljenim bolestima među višom klasom
3. Pohlepa i sebičnost kao negativne ljudske osobine
4. Licemjerje i prijetvornost u međuljudskim odnosima

Glavni lik Argan je bogati građanin i hipohondar koji troši ogromne sume novca na liječnike i lijekove. Kroz njegov lik i odnose s ostalim likovima, Molière stvara satiričnu sliku društva u kojem prevladavaju mane poput pohlepe, gluposti i sebičnosti.

Iako vremenski udaljeno od današnjice, djelo i dalje nosi univerzalnu poruku o ljudskim slabostima i društvenim problemima koji su prisutni u svakom dobu. Molièreova britkost i duhovitost čine “Umišljenog bolesnika” bliskim i razumljivim i suvremenom čitatelju.

Interpretacija i kritički osvrt

Molièreov “Umišljeni bolesnik” predstavlja satiričnu komediju koja na duhovit način progovara o univerzalnim ljudskim manama. Ovo remek-djelo francuske i svjetske književnosti kritički se osvrće na:

• Hipohondriju i opsjednutost bolešću
• Pohlepu i sebičnost liječnika
• Iskorištavanje lakovjernih pacijenata
• Obiteljske i ljubavne odnose

Kroz lik Argana, bogatog umišljenog bolesnika, Molière stvara karikaturu društva svog vremena. On vješto ismijava tadašnje medicinarske prakse i lijekove, naglašavajući apsurdnost Arganove ovisnosti o njima.

Element djela	Interpretacija
Hipohondrija	Destruktivna opsesija vlastitim zdravljem
Liječnici	Pohlepni varalice koji iskorištavaju pacijente
Lijekovi	Besmisleni pripravci bez stvarnog učinka
Obiteljski odnosi	Važnost iskrenosti i ljubavi nasuprot sebičnosti

Molière koristi niz stilskih sredstava kako bi pojačao komični efekt i prenio svoje poruke:

• Ironija i sarkazam u prikazivanju liječnika
• Hiperbola u opisivanju Arganove “bolesti”
• Parodija medicinskih praksi i recepta

Dramska napetost gradi se kroz komične zaplete i sukobe likova, poput:

1. Angeliqueine borbe za istinsku ljubav
2. Toinettinih dosjetki i prepredenosti
3. Arganove “lažne smrti” i otkrivanja istine

Unatoč vremenskoj distanci, Molièreova satira i danas djeluje svježe i aktualno. “Umišljeni bolesnik” poziva publiku da preispita vlastite slabosti i zamke sebičnosti, nudeći univerzalnu poruku o važnosti razuma i istinskih međuljudskih odnosa.

Kroz živopisne likove i duhovitu radnju, Molière stvara jedinstveno kazališno iskustvo koje zabavlja i potiče na razmišljanje. Njegovo majstorstvo u ispreplitanju komičnih i kritičkih elemenata čini “Umišljenog bolesnika” trajno vrijednim remek-djelom koje nadilazi granice svog vremena.

Vlastiti dojam i refleksija

“Umišljeni bolesnik” Molièrea i danas ostaje aktualno djelo koje kroz duhovite zaplete i živopisne likove prenosi snažne poruke o ljudskim manama i društvenim problemima. Autor vješto koristi satiričan ton i komične situacije kako bi ismijao hipohondriju, pohlepu i sebičnost, stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi vrijeme i kontekst.

Molièreova sposobnost da kroz smijeh i zabavu potakne publiku na introspekciju i preispitivanje vlastitih slabosti čini ovo djelo izuzetno vrijednim. Likovi poput Argana, Beline i Toinette oživljavaju na stranicama, a njihovi odnosi i sukobi grade dinamičnu radnju koja drži pažnju čitatelja do samog kraja.

Unatoč vremenskoj udaljenosti, Molièreova satira i humor ostaju relevantni i razumljivi suvremenom čitatelju, svjedočeći o njegovom neprikosnovenom talentu i trajnom utjecaju na svjetsku književnost i kazalište. “Umišljeni bolesnik” poziva nas da se nasmijemo vlastitim manama i cijenimo iskrene međuljudske odnose, pružajući nezaboravno iskustvo koje zabavlja, poučava i inspirira.