Bismo ili bi smo? – Kako se ispravno piše?

Jeste li se ikada zapitali piše li se ispravno “bismo” ili razdvojeno kao “bi smo”? Ova je dvojba česta, čak i među onima koji inače pažljivo biraju riječi. Pravopisna pravila ponekad mogu djelovati zbunjujuće, ali odgovor na ovo pitanje zapravo je vrlo jasan.

Ispravno korištenje

Pravilno korištenje “bismo” umjesto nepravilnog oblika “bi smo” pravilo je koje se ne smije ignorirati. Oblik bismo koristi se kao sastavni dio potencijala, odnosno kondicionala prvog lica množine u hrvatskom jeziku. Na primjer: “Mi bismo rado došli na ručak.” Jednostavno i točno.

Za razliku od toga, oblik bi smo nije gramatički ispravan. Nevjerojatno je koliko ga često viđamo u svakodnevnoj komunikaciji – pogotovo na društvenim mrežama i u neformalnim porukama! No propusti tog tipa mogli bi kod znalaca izazvati podsmijeh ili frustraciju.

Pravila su jednostavna: riječ “bi” uvijek stoji samostalno kada dolazi uz glagolski infinitiv (primjerice, “Da barem mogu doći!”) ili povezana sa sljedećom zamjenicom – i tada postaje kompaktni oblik poput bih, biste, ili upravo našeg primjera bismo. Ako oko ovoga još postoje dileme… možda je vrijeme za brz podsjetnik iz gramatike?

Primjeri pravilne upotrebe

Primjerena uporaba kondicionala u prvom licu množine često može izgledati kao trivijalan zadatak, ali realnost je suprotna. Oblik “mi bismo” nije samo ispravan već i elegantan dokaz poznavanja gramatičkih pravila hrvatskog jezika.

• Mi bismo voljeli otići na more ovoga ljeta. Pritom se jasno komunicira želja ovisna o određenim uvjetima – koje svi tako dobro razumijemo dok čekamo idealno vrijeme ili raspoloživi budžet.
• Mi bismo pomogli kad bi bilo moguće! Iskreno rečeno, tko ne bi? Ova rečenica podcrtava spremnost koja ipak ostaje hipotetička zbog nekog razloga.
• Zamislite situaciju: da smo znali ranije, mi bismo sve organizirali drukčije, a pogreške bi bile izbjegnute… Barem teoretski!

Ironično kako “bi smo”, unatoč učestalosti (pogotovo online), nikad neće zvučati ni približno prirodno kao pravilni oblik “bismo”.

Značenje i definicija

Glagol “biti” u aoristu koristi se za izražavanje hipotetskog stanja ili želje – nešto što bismo mogli nazvati začinom hrvatskoga jezika. Pravilnim korištenjem tog oblika odmah pokazujete ne samo poznavanje gramatike, već i određenu jezičnu eleganciju.

Kada govorimo o kondicionalu prvog lica množine, ispravan oblik glasi “bismo”, dok je “bi smo” čista gramatička pogreška koja nema stvarnog uporišta u pravilima našeg jezika. Raskomadani izraz poput “bi smo”, koliko god da zvuči kolokvijalno kod nekih govornika, djeluje nespretno i baš proturječno standardnome jeziku.

Razmislite: biste li na ozbiljnom poslu rekli “mi bi smo učinili” umjesto “mi bismo učinili”? Naravno da ne! Oblik “bismo” nije tek pitanje pravopisa; on odiše slogovnošću koju nepravilni oblici narušavaju. Štoviše, kad ga koristite točno, vaše su rečenice skladne poput savršeno podešenih nota. I tko može odoljeti tom tonalitetu?