Gospoda Glembajevi Lektira – Najbolji Kratki Sadržaj (2024)

Gospoda Glembajevi, remek-djelo Miroslava Krleže, predstavlja nam fascinantnu psihološku dramu koja secira kompleksne obiteljske odnose i sukobe. Ovo djelo, podijeljeno u tri čina, uvlači nas u vrtlog emocija i intriga jedne aristokratske obitelji na rubu propasti.

Uvod u lektiru

Drama “Gospoda Glembajevi” Miroslava Krleže jedno je od najznačajnijih djela hrvatske književnosti 20. stoljeća. Ovo remek-djelo vrhunac je Krležinog stvaralaštva u ciklusu o Glembajevima.

Autor

Miroslav Krleža, rođen 1893. u Zagrebu, bio je svestrani književni genij – novelist, pjesnik, esejist i dramaturg. Njegov bogat opus odlikuje se dubinom uvida u ljudsku psihu i oštrinom društvene kritike.

Krleža se smatra jednim od najvećih hrvatskih pisaca 20. stoljeća, poznat po nepokolebljivoj predanosti humanizmu i slobodi uma nasuprot društvenim i mentalnim ograničenjima.

Žanr i književna vrsta

“Gospoda Glembajevi” spada u žanr psihološke drame s elementima:

• realizma
• simbolizma
• ekspresionizma

Prema književnoj vrsti, ovo djelo je:

Vrsta	Opis
Psihološko-socijalni roman	Napisan u obliku drame u tri čina
Psihološka drama	Fokus na unutarnjim konfliktima likova
Društvena kritika	Prikaz propadanja aristokracije

Krležin stil odlikuje se realističko-analitičkim pristupom, pod utjecajem skandinavske dramaturgije, posebice djela Henrika Ibsena. Kroz slojevite dijaloge i snažne monologe, autor secira kompleksne odnose unutar obitelji Glembaj i njihovu neminovnu propast.

Mjesto i vrijeme

Drama “Gospoda Glembajevi” Miroslava Krleže odvija se u sljedećim okvirima:

Mjesto radnje

• Zagreb
• Rezidencija bankara Ignjata Jacquesa Glembaja

Krleža smješta radnju u srce hrvatske metropole, u raskošan dom ugledne obitelji Glembaj. Time naglašava socijalni status likova i ambijent visokog društva.

• Godinu dana prije izbijanja Prvog svjetskog rata
• Tijekom jedne ljetne večeri, nakon proslave godišnjice kompanije Glembay Ltd.
• Između jedan i pet sati ujutro

Odabirom 1913., Krleža dramu postavlja u vrijeme društvenih i političkih previranja uoči velikog rata. Ograničavanjem radnje na jednu noć, stvara atmosferu napetosti i dojam da se sudbina obitelji i likova odvija u stvarnom vremenu pred našim očima.

Specifični vremenski i prostorni okviri daju drami dodatnu težinu i realističnost, istovremeno simbolizirajući konačan raspad aristokratskog svijeta na pragu novog doba.

Tema i ideja djela

Središnja tema drame “Gospoda Glembajevi” je propast aristokratske obitelji, prikazana kroz slojevite psihološke portrete likova i njihove međusobne odnose. Krleža majstorski secira kompleksnost ljudske psihe i društvene dinamike.

Glavna tema

Glavna tema drame je moralna, materijalna i fizička degradacija patricijske obitelji Glembay. Krleža duboko ponire u psihologiju likova, razotkrivajući njihove unutarnje sukobe, strasti i slabosti.

Kroz odnos oca Ignjata i sina Leonea, autor istražuje generacijski jaz, obiteljske traume i neminovnost propasti.

Sporedne teme

Uz glavnu temu, Krleža vješto isprepliće nekoliko sporednih tema:

• Socijalna tema: propadanje aristocracije pred naletom novog doba
• Obiteljska drama: složeni odnosi i sukobi unutar obitelji Glembay
• Egzistencijalna pitanja: potraga za identitetom i smislom života
• Kritika društva: licemjerje i površnost visokog društva

Ideja djela

Ideja “Gospode Glembajevih” je prikazati neizbježan raspad jednog svijeta i društvenog sloja kroz intimnu obiteljsku dramu.

Krleža sugerira da su moralna izopačenost, materijalna pohlepa i duhovna praznina uzroci propasti, kako na individualnoj, tako i na široj društvenoj razini.

Kroz psihološku karakterizaciju likova, autor razotkriva svu kompleksnost ljudske prirode i međuljudskih odnosa.

Motivi i simboli povezani s temom

Krleža koristi brojne motive i simbole kako bi dodatno naglasio i produbio temu djela:

• Smrt: simbolizira konačan raspad obitelji i starog poretka
• Novac: predstavlja materijalizam i moralnu iskrivljenost likova
• Prošlost: utjelovljena u obiteljskim portretima, ukazuje na teret nasljeđa
• Oluja: odražava psihološku napetost i neizbježnost sukoba

Vještim preplitanjem glavne i sporednih tema, te upotrebom sugestivnih motiva i simbola, Krleža stvara snažnu i slojevitu psihološku dramu koja razotkriva dubine ljudske psihe i slabosti društva. “Gospoda Glembajevi” remek-djelo su hrvatske književnosti koje i danas odjekuje svojom univerzalnom porukom.

Kompozicija djela

Drama “Gospoda Glembajevi” Miroslava Krleže ima strukturu karakterističnu za klasičnu dramsku kompoziciju. Podijeljena je u tri čina koji prate razvoj radnje, likova i njihovih odnosa.

Uvod

U prvom činu, Krleža nas uvodi u svijet obitelji Glembaj kroz proslavu godišnjice tvrtke Glembay Ltd. Upoznajemo likove:

• Ignjata Glembaja, patrijarha obitelji
• Leonea Glembaja, Ignjatovog sina povratnika nakon 11 godina
• Ostale goste iz visokog društva

Kroz opise raskošnog salona ukrašenog obiteljskim portretima i razgovore među likovima, autor postavlja temelje za nadolazeće dramske sukobe.

Zaplet

Radnja se nastavlja razvijati u salonu gdje se:

1. Produbljuju odnosi među likovima
2. Otkrivaju obiteljske tajne i intrige
3. Rasplamsavaju sukobi, posebice između oca Ignjata i sina Leonea

Kroz dinamične dijaloge i monologe, Krleža razotkriva:

• Kompleksnu psihologiju likova
• Generacijski jaz
• Moralne dvojbe
• Kritiku licemjerja visokog društva

Vrhunac

Dramska napetost doseže vrhunac u ključnim scenama:

1. Žestoki verbalni obračun Leonea i Ignjata
2. Leonova optužba da je barunica Castelli kriva za smrt njegove majke
3. Otkriće bračne nevjere i skandala u obitelji

Kroz eskalaciju sukoba, Krleža maestralno ocrtava:

• Raspad obiteljskih odnosa
• Neminovnu propast aristokratskog svijeta
• Duhovnu i moralnu krizu likova

Rasplet

U posljednjem činu, nakon tragičnog vrhunca, slijedi rasplet:

• Smrt Ignjata Glembaja
• Leonovo suočavanje s vlastitim demonima
• Baruničin cinizam i hladnokrvnost

Krleža kroz rasplet naglašava:

1. Poraz tradicionalnih vrijednosti
2. Trijumf materijalne pohlepe i moralne izopačenosti
3. Egzistencijalnu prazninu likova

Zaključak

Kroz pažljivo strukturiranu kompoziciju u tri čina, Krleža:

• Gradi složenu psihološku dramu
• Secira mračne dubine ljudske psihe
• Kritizira licemjerje i dekadenciju aristokracije

1. Realističko-psihološke karakterizacije
2. Simboličke sugestivnosti
3. Univerzalne relevantnosti

Kratki sadržaj

Drama “Gospoda Glembajevi” odigrava se u domu Ignjata Glembaja, bogatog zagrebačkog bankara. Radnja započinje proslavom godišnjice tvrtke “Glembay Ltd.” u raskošnom Crvenom salonu gdje se okupljaju ugledni gosti.

Dolazi i Ignjatov sin Leon Glembay, umjetnik i intelektualac, nakon 11 godina izbivanja u Europi.

Ključni likovi drame su:

Lik	Karakteristike
Leon Glembay	• protagonist, slikar i doktor filozofije • kritičan prema svojoj obitelji i njihovoj prošlosti • na kraju postaje ubojica, podliježući “obiteljskom prokletstvu”
Ignjat Glembay	• Leonov otac, imućni bankar • dominator, hladan i proračunat
Barunica Castelli	• Ignjatova druga žena • fatalna žena, prevrtljiva i pohotna
Angelika Glembay	• udovica Leonovog brata Ivana • nesretna i potlačena žena • gaji tajne osjećaje prema Leonu

Osim unutarnjih konflikata likova, drama obiluje napetim scenama koje razotkrivaju prljave tajne obitelji Glembay. Kulminacija se događa u završnom dijalogu Leona i barunice Castelli, gdje se otkriva da je ona kriva za Ivanovu smrt i Leonovo progonstvo.

Redoslijed događaja

• Barunica Castelli ulazi u scenu i Leone ju napada, optužujući je za nevjeru i nesreću u obitelji. Sukob kulminira tako da Leone fizički nasrće na barunicu, stežući joj grlo.[3]
• Ignjat Glembay ulazi i razdvaja ih. On i Leone započinju žestoku svađu, tijekom koje Leone razotkriva obiteljske tajne i skandale, optužujući oca za nemoralnost i kriminal[2][3].
• U napetom dijalogu, otac i sin se suočavaju, a Leone iznosi gorku istinu o propasti i lažima unutar obitelji Glembaj. Optužuje oca da je indirektan ubojica vlastite žene i Leoneovog brata.[1][3]

Treći čin

• Treći čin odvija se u sobi barunice Castelli. Ona je u strahu nakon incidenta s Leoneom i namjerava pobjeći. Ignjat Glembay dolazi k njoj nakon svađe sa sinom[3].
• Iscrpljen i potresen, Ignjat se onesvješćuje. Liječnik Altmann pregledava ga i proglašava mrtvim, navodeći kao uzrok smrt moždani udar. No Leone sumnja da je Ignjat počinio samoubojstvo[1][2].
• Drama završava Leoneovim slomom. Shrvan emocijama i istinom koju je otkrio, Leone uzima škare i izjavljuje da ide “pogledati istini u oči”, ostavljajući kraj otvorenim za interpretaciju.[1][3]

Ovo je sažet redoslijed glavnih događaja u drami “Gospoda Glembajevi”. Kroz tri čina pratimo kulminaciju obiteljske drame Glembajevih, isprepletenu intenzivnim dijalozima, sukobima i razotkrivanjem mračnih tajni koje vode do tragičnog raspleta.

Analiza likova

U ovoj fascinantnoj Krležinoj drami, likovi su kompleksni, slojeviti i psihološki nijansani. Kroz njihove međusobne odnose, sukobe i unutarnje borbe, autor secira mračne dubine ljudske psihe.

Glavni likovi

Leone Glembay – Protagonist, slikar i intelektualac. Vječno u sukobu s ocem i obiteljskom tradicijom. Na kraju postaje ubojica.

Ignjat Jacques Glembay – Leoneov otac, hladan i proračunat bankar. Oličenje dekadencije aristokracije.

Barunica Castelli – Ignjatova druga supruga, fatalna žena koja unosi nemir u obitelj. Optužena za nevjeru.

Angelika Glembay – Udovica Leoneovog brata Ivana. Gaji potisnutu ljubav prema Leoneu.

Sporedni likovi

Dr. Puba Fabriczy – Obiteljski odvjetnik Glembajevih. Simbol korumpiranog pravnog sustava koji štiti bogate.

Dr. Silberbrandt – Svećenik, ispovjednik barunice Castelli. Predstavlja licemjerje Crkve.

Dr. Altmann – Obiteljski liječnik Glembajevih. U službi je bogatih, ali svjestan njihove izopačenosti.

Lik	Uloga	Simbolika
Puba Fabriczy	Odvjetnik	Korumpirani sustav
Silberbrandt	Svećenik	Licemjerje Crkve
Altmann	Liječnik	Služenje bogatima

Odnosi između likova

Krleža majstorski gradi napete i konfliktne odnose među likovima:

• Leone vs. Ignjat: Generacijski jaz, ideološki sukob, borba za dominaciju
• Leone vs. barunica Castelli: Prijezir, optužbe za razvrat, verbalni i fizički sukobi
• Ignjat vs. barunica Castelli: Hladan brak iz interesa, međusobno prikrivanje skandala
• Angelika vs. Leone: Potisnuta ljubav, nemogućnost iskrene komunikacije
• Leone vs. ostatak obitelji: Bunt protiv lažnog morala, razotkrivanje tamnih tajni

Kroz ove isprepletene odnose, Krleža stvara dramu nabijenu emocijama, otkrivajući slojeve trauma, laži i licemjerja unutar naizgled uglađene aristokratske obitelji.

Stil i jezik djela

Krležin jezik u “Gospoda Glembajevima” izrazito je sofisticiran i bogat, savršeno odgovarajući visokom društvenom statusu obitelji Glembaj. On vješto koristi složene dijaloge i monologe kako bi razotkrio duboku psihologiju likova i njihove međusobne odnose.

Stilske figure i izražajna sredstva

Krleža se obilato koristi različitim stilskim figurama i izražajnim sredstvima u ovom djelu, dodajući mu tako dubinu i kompleksnost:

• Ironija: Često je prisutna kako bi se naglasila razlika između vanjskog privida i unutarnje stvarnosti likova.
• Simbolika: Elementi poput obiteljske kuće i portreta predaka nose snažnu simboličku težinu, predstavljajući historiju i moralni pad obitelji.
• Metafore i usporedbe: Služe za dočaravanje emocija i stanja likova, te atmosfere.
• Kontrasti: Sukobljavaju se svjetovi aristokracije i građanstva, prošlost i sadašnjost, privid i stvarnost.

Narativne tehnike

Krleža primjenjuje različite narativne tehnike kako bi stvorio kompleksnu i slojevitu psihološku dramu:

• Retrospekcija: Kroz sjećanja i ispovijesti likova, otkriva se prošlost obitelji i oblikuje sadašnjost.
• Unutarnji monolozi: Pružaju uvid u misli i osjećaje likova, razotkrivajući njihove duboke unutarnje sukobe.
• Dijalozi: Napeti verbalni dueli između likova pokreću radnju i služe kao sredstvo karakterizacije.
• Simbolički detalji: Vizualni i auditivni detalji (oluja, slike predaka) podupiru temu propasti i raspada.

Ton i atmosfera

Ton drame je ozbiljan, težak i mračan, prožet osjećajem neizbježne propasti i beznađa. Krleža stvara gustu i zagušljivu atmosferu ispunjenu:

• Emocionalnom napetošću
• Psihološkom dubinom
• Obiteljskim intrigama i sukobima
• Kritikom licemjerja i dekadencije aristokracije

Čitatelja od početka obuzima osjećaj nadolazeće tragedije, pojačan klaustrofobičnim prostorom salona i olujom koja bjesniizvana. Mračna, gotovo sablasna atmosfera odražava dubinu moralnog pada likova i raspad njihovog svijeta.

Simbolika i motivi

Simbolika i motivi igraju ključnu ulogu u drami “Gospoda Glembajevi” Miroslava Krleže, pojačavajući teme i razotkrivajući psihologiju likova. Oni daju dodatnu dubinu i značenje radnji, karakterizaciji i odnosima unutar obitelji Glembaj.

Simboli u djelu

Krleža koristi razne simbole kako bi naglasio poruke i ideje u djelu:

• Vaga: Simbol nepoštenja i laži; Leone ističe da je prvi Glembaj krivo vagao, aludirajući na nečasno stjecanje bogatstva[1][2].
• Slike u salonu: Predstavljaju mračnu povijest obitelji, a ne samo umjetnost; simboliziraju moralnu korupciju Glembajevih[1].
• Baruničina slika: Simbol materijalizma i pohlepe; Leone je ironično komentira, naglašavajući njezinu ulogu u propadanju obitelji[1].
• Oluja: Odražava emocionalni i psihološki kaos unutar obitelji, kao i nadolazeću propast aristokracije[3].

Motivi

Autor vješto isprepliće različite motive kako bi produbio teme i karakterizaciju likova:

• Motiv krivnje: Proteže se kroz djelo, od Ignjatove krivnje za nemoralnost do Leoneove krivnje za ubojstvo.
• Motiv novca: Naglašava materijalizam i pohlepu koji vode do propasti obitelji; novac je izvor sukoba i korupcije.
• Motiv smrti: Smrt je prisutna kroz cijelu dramu, od spominjanja preminulih članova obitelji do tragičnog kraja.
• Motiv prošlosti: Prošlost obitelji Glembaj opterećuje sadašnjost likova, stvarajući nerazriješene traume i konflikte.

Alegorija i metafora

Krleža koristi alegoriju i metaforu kako bi prenio dublje značenje i društvenu kritiku:

• Obitelj Glembaj kao alegorija propadanja aristokracije: Propast obitelji odražava propast cijele aristokratske klase pred nadolazećim promjenama.
• Kuća Glembajevih kao metafora za njihov unutarnji svijet: Raskošna rezidencija skriva mračne tajne i psihološke komplekse likova.
• Leoneovo slikarstvo kao metafora za njegov bunt: Kroz umjetnost, Leone se bori protiv licemjerja i konvencija svoje obitelji i društva.

Simboli, motivi, alegorije i metafore u “Gospoda Glembajevi” stvaraju bogatu mrežu značenja, produbljujući Krležinu analizu ljudske psihe i kritiku aristokratskog društva. Oni pretvaraju obiteljsku dramu u univerzalnu priču o propadanju jednog svijeta i vrijednosti.

Povijesni, društveni i kulturni kontekst

Krležina “Gospoda Glembajevi”, napisana 1929. godine, neodvojiva je od burnog povijesnog i društvenog miljea u kojem je nastala. Smještena je u specifičan kontekst prijelaza iz feudalizma u kapitalizam, što se odražava u sudbini obitelji Glembay. Oni su predstavnici visoke građanske elite, nekad moćni i uspješni, no sada ih potresa kriza identiteta i moralni rasap.

Drama zrcali kompleksne društvene promjene i lomove koji su obilježili to razdoblje:

• Raspad starih, feudalnih struktura moći
• Uspon građanstva i kapitalističkih odnosa
• Sukob starih i novih vrijednosti
• Kriza morala i duhovnosti
• Otuđenost i psihološki konflikti pojedinca

Kroz intimnu obiteljsku dramu Glembajevih, Krleža analizira šire društvene procese i njihov utjecaj na čovjeka. On secira mentalitet i psihologiju likova duboko ukorijenjenih u svoje vrijeme i klasu, razotkrivajući slabosti i proturječja jedne epohe na izmaku.

Godina radnje	Mjesto radnje	Društveni sloj
1913.	Zagreb	Visoka građanska elita

Kulturno, “Gospoda Glembajevi” pripadaju srednjoeuropskom kulturnom krugu, s utjecajima bečke i mađarske aristokracije.

No istovremeno, djelo nosi snažan pečat hrvatske kulture i mentaliteta, kroz jezik, običaje i specifične lokalne reference. Krleža stvara bogat i slojevit kulturni amalgam, koji daje autentičnost i životnost njegovim likovima i miljeu.

Interpretacija i kritički osvrt

Proučavajući “Gospodu Glembajeve” zapanjila me Krležina majstorska dissekcija ljudske psihe. Ovdje iznosi duboke uvide u tamne predjele uma likova, poput Leonea i Ignjata, ogoljujući njihove strasti, konflikte i traume s kiruškom preciznošću. Ono što me se posebno dojmilo su:

• Višeslojnost i složenost psiholoških portreta
• Naglasak na unutarnje sukobe i generacijske jazove
• Razotkrivanje slabosti, pohlepe i licemjerja ispod uglađene površine

Smatram da je Krleža virtuoz u stvaranju napetosti kroz intenzivne dijaloge i monologe. Svaka replika odiše psihološkom dubinom, postupno otkrivajući skrivene istine i gorke spoznaje. Scena verbalnog obračuna Leonea i Ignjata mi je osobito potresna, kulminacija godina nakupljanih emocija i trauma.

Ono što cijenim kod Krleže je i njegova oštra kritika društva i morala. Radnju smješta u prijelomni povijesni trenutak, zrcaleći šire promjene kroz intimnu dramu. Propast Glembajevih postaje simbol raspada starih struktura i vrijednosti pred naletom novog doba. Krleža secira:

1. Dekadenciju i licemjerje aristokracije
2. Sukob starih i novih svjetonazora
3. Krizu duhovnosti u materijalističkom svijetu

Moje mišljenje je da “Gospoda Glembajevi” nadilaze puku obiteljsku kroniku, pružajući univerzalnu studiju ljudske prirode i društva.

Krležin bogat i sugestivan jezik, protkan simbolima i stilskim figurama, pretvara dramu u pravo remek-djelo. Svaki detalj, od olujne atmosfere do simboličnih rekvizita, doprinosi dubokom razumijevanju karaktera i njihovih sudbina.

Ipak, moram priznati da me kraj pomalo zbunjuje svojom otvorenošću. Je li Ignjatova smrt nesretan slučaj ili njegov svjestan izbor? Leonov konačni slom ostavlja gorak okus, ali i prostor za vlastito tumačenje.

Sveukupno, smatram “Gospodu Glembajeve” iznimnim djelom koje i danas snažno rezonira. Krležina britka analiza ljudske psihe i društvenih procesa ne gubi na aktualnosti.

Ova drama ostaje vrijedno svjedočanstvo jednog vremena, ali i univerzalna refleksija o čovjekovoj prirodi, krhkosti morala i neizbježnosti promjena.

Vlastiti dojam i refleksija

Kao čitatelj i ljubitelj književnosti, ostajem duboko impresioniran Krležinim remek-djelom “Gospoda Glembajevi”. Ovo djelo ne samo da je zadivljujuće svojim stilskim i kompozicijskim elementima, već i snažno odzvanja univerzalnom porukom o ljudskoj prirodi i društvu.

Kroz slojevite dijaloge i monologe, Krleža majstorski secira psihološke dubine likova, razotkrivajući njihove unutarnje sukobe, strasti i slabosti. Impresivna mi je njegova sposobnost da kroz intimnu obiteljsku dramu prikaže šire društvene procese i njihov utjecaj na pojedinca.

Ono što mi se posebno sviđa jest Krležina vješta upotreba simbola i motiva, koja dodaje dubinu i kompleksnost djelu. Alegorije i metafore stvaraju bogatu mrežu značenja, pretvarajući “Gospodu Glembajeve” u slojevito i misaono stimulativno štivo.

Krležina oštra kritika licemjerja, pohlepe i moralnog propadanja aristokracije i danas snažno odjekuje. Ovo djelo nadilazi svoje vrijeme i ostaje univerzalno relevantno, pružajući uvide u ljudsku prirodu koji su jednako aktualni danas kao i u vrijeme nastanka drame.

“Gospoda Glembajevi” neosporno je vrhunac Krležinog stvaralaštva i jedno od najznačajnijih djela hrvatske književnosti. Kao čitatelj, ostajem duboko dirnut i inspiriran ovim moćnim djelom koje će me još dugo pratiti svojim porukama i idejama.