Marija Jurić Zagorka, jedna od najpoznatijih hrvatskih književnica, stvorila je remek-djelo hrvatske književnosti – “Gričku vješticu”. Ovaj povijesni roman, prepun intrige, ljubavi i misterije, prati život mlade plemkinje Nere u burnom 18. stoljeću.
“Grička vještica” je uzbudljiva priča koja čitatelje odvodi u fascinantan svijet zagrebačkog Griča, gdje se isprepliću ljubavne i političke spletke, borba za pravdu i slobodu, te vječna bitka dobra i zla.
Zagorkin živopisan stil i sjajno ocrtani likovi čine ovaj roman neprocjenjivim djelom hrvatske književne baštine. Uronite u stranice “Gričke vještice” i prepustite se čaroliji Zagorkine pripovjedačke vještine koja već generacijama osvaja srca čitatelja.
Uvod u lektiru
Grička vještica je jedan od najpoznatijih hrvatskih povijesnih romana koji je napisala istaknuta književnica Marija Jurić Zagorka. Ovaj ciklus od sedam pripovijedaka prati uzbudljivu priču smještenu u 18. stoljeće na području zagrebačkog Gornjeg grada.
Autor
Marija Jurić Zagorka (1873.-1957.) bila je svestrana hrvatska književnica – novinarka, romanopisac, dramatičarka i feljtonistica. Zbog predrasuda prema ženama u književnosti tog vremena, često je pisala pod muškim pseudonimom “Đuro Šurmin”. Njezin bogat opus obuhvaća:
- 26 romana i ciklusa romana
- preko 4000 članaka i feljtona
- 15 drama
- autobiografske zapise
- memoare
Zagorka je bila pionirka hrvatskog novinarstva i feminizma te se borila za ravnopravnost žena i socijalnu pravdu kroz svoje pisanje.
Žanr i književna vrsta
Grička vještica je specifična po svojoj složenoj žanrovskoj strukturi i formi:
| Žanr | Obilježja |
|---|---|
| Povijesni roman | Radnja smještena u 18. stoljeće, stvarne povijesne ličnosti i događaji isprepleću se s fikcijom |
| Romantični elementi | Ljubavni zapleti, fatalne ljubavi, prepreke između ljubavnika |
| Misterija | Tajanstveni događaji, intrige, skrivene tajne likova |
| Društvena kritika | Prikaz socijalnih nepravdi, kritika položaja žena i nižih slojeva društva |
Umjesto jednog romana, Grička vještica je ciklus od sedam zasebnih, ali međusobno povezanih pripovijedaka:
- Tajna Krvavog mosta
- Kontesa Nera
- Malleus maleficarum
- Suparnica Marije Terezije I
- Suparnica Marije Terezije II
- Dvorska kamarila
- Buntovnik na prijestolju
Ovakva forma omogućila je autorici da stvori kompleksnu i slojevitu priču koja čitatelje drži u napetosti kroz više nastavaka.
Mjesto i vrijeme
Grička vještica majstorski objedinjuje mjesto i vrijeme radnje kako bi stvorila nezaboravnu priču. Zagorka je radnju smjestila u Zagreb 18. stoljeća, s fokusom na živopisni Gornji grad. Ova povijesna jezgra poslužila je kao savršena pozornica za odvijanje intriga, političkih spletki i borbe za pravdu.
Mjesto radnje u romanu karakteriziraju:
- Slikoviti opisi zagrebačkih ulica i trgova
- Mračni, tajnoviti podzemni hodnici ispod Griča
- Raskošne plemićke palače i skromne građanske kuće
- Povijesne lokacije poput Kamenitih vrata i katedrale
Smještanjem radnje u 18. stoljeće, Zagorka je priču obogatila burnim povijesnim kontekstom. To razdoblje obilježeno je:
- Habsburškom vladavinom nad hrvatskim područjima
- Društvenim previranjima i borbom za nacionalni identitet
- Progonima vještica i praznovjerjem
- Počecima prosvjetiteljstva i novim idejama
Osim Zagreba, dijelovi radnje odvijaju se i u Beču, središtu moći Habsburške Monarhije. Time autorica dodatno naglašava političku i društvenu pozadinu događaja.
Spretnim ispreplitanjem mjesta i vremena, Marija Jurić Zagorka stvara bogato povijesno platno na kojem likovi Gričke vještice oživljavaju davno prošlo doba i vode nas na nezaboravno putovanje kroz hrvatsku prošlost.
Tema i ideja djela
“Grička vještica” Marije Jurić Zagorke ikonsko je djelo hrvatske književnosti koje obrađuje univerzalne teme borbe za pravdu, ravnopravnost i slobodu. Radnja smještena u burno 18. stoljeće otkriva slojeve društvenih previranja, političkih intriga i vječne borbe dobra i zla.
Glavna tema
Glavna tema ovog ciklusa je borba protiv nepravde i diskriminacije, s naglaskom na progone vještica kao simbol višestoljetne opresije nad ženama.
Zagorka vješto isprepliće stvarne povijesne događaje s fikcijom, stvarajući uzbudljivu priču koja istovremeno osvjetljava mračne kutke ljudske prirode i društva.
Kroz sudbinu glavne junakinje Nere, autorica progovara o hrabrosti, ustrajnosti i snazi duha neophodnim za prevladavanje nepravde i ostvarenje pravde u svijetu u kojem caruju predrasude, pohlepa i diskriminacija.
| Aspekt | Opis |
|---|---|
| Borba protiv nepravde | Glavni pokretač radnje i okvir za razvoj likova i njihovih sudbina |
| Progoni vještica | Simboliziraju višestoljetnu opresiju i diskriminaciju žena u patrijarhalnom društvu |
| Hrabrost i ustrajnost | Osobine glavne junakinje Nere neophodne za prevladavanje nepravde i ostvarenje pravde |
Sporedne teme
Uz glavnu temu, “Grička vještica” obrađuje i niz sporednih tema koje dodatno obogaćuju i produbljuju priču:
- Ljubav i ljudski odnosi
- Političke intrige i borba za moć
- Društvena nejednakost i klasne razlike
- Odnos između stvarnosti i fantastike
- Identitet i pripadnost
Ove teme isprepletene su s glavnom radnjom, stvarajući slojevit i kompleksan narativ koji čitatelja drži u napetosti od početka do kraja. Zagorka s lakoćom balansira između različitih tematskih linija, koristeći ih kako bi istražila univerzalne ljudske vrijednosti, strahove i nadanja.
Ideja djela
Centralna ideja “Gričke vještice” jest da se istinska pravda i sloboda mogu ostvariti samo kroz neustrašivu borbu protiv tiranije, predrasuda i diskriminacije.
Zagorka poziva čitatelje da se usprotive nepravdi, bez obzira na cijenu koju moraju platiti. Njezini likovi utjelovljuju ideale hrabrosti, požrtvovnosti i moralne čvrstine, pružajući nadahnuće i poticaj za djelovanje.
Istovremeno, autorica naglašava važnost suosjećanja, razumijevanja i zajedništva kao ključnih elemenata u izgradnji pravednijeg društva.
Kroz isprepletene sudbine svojih junaka, ona pokazuje da se prave promjene mogu ostvariti samo zajedničkim naporima i solidarnošću među onima koji dijele iste vrijednosti i ciljeve.
Motivi i simboli povezani s temom
Zagorka koristi bogatu paletu motiva i simbola kako bi dodatno naglasila i pojačala središnje teme svog djela:
- Vještice i progoni: Simboliziraju iracionalni strah, predrasude i mržnju prema ženama te služe kao metafora za sve oblike diskriminacije i opresije.
- Tajna društva i urote: Predstavljaju skrivene mehanizme moći koji upravljaju sudbinama pojedinaca i društva te ukazuju na potrebu za budnošću i otporom.
- Ljubavni zapleti: Odražavaju snagu ljudskog duha i sposobnost da se uzdigne iznad društvenih barijera i predrasuda.
- Povijesne lokacije (Grič, Kamenita vrata): Služe kao živi svjedoci prošlosti i podsjetnik na kontinuitet borbe za pravdu i slobodu kroz vjekove.
Ovi motivi i simboli čine “Gričku vješticu” ne samo uzbudljivim štivom, već i snažnim oružjem u borbi protiv nepravde i diskriminacije, čija je poruka jednako relevantna danas kao i u vrijeme kada je roman prvi put objavljen.
Kompozicija djela
“Grička vještica” Marije Jurić Zagorke maestralno je komponirana kroz sedam povezanih romana. Svaki dio donosi novi zaplet, likove i teme, stvarajući bogatu i složenu cjelinu.
Zaplet
Radnja ciklusa vješto je isprepletena kroz živopisne opise starog Zagreba 18. stoljeća. Glavni likovi, uglavnom hrvatskog podrijetla, suočavaju se s raznim izazovima:
- Društvena ograničenja i moralne dileme
- Progoni vještica i političke spletke
- Borba za pravdu i ravnopravnost žena
Zagorka koristi povijesnu pozadinu Habsburške vladavine i početaka prosvjetiteljstva kako bi stvorila autentičnu i napetu atmosferu. Djelomično smještena i u Beču, radnja dodatno naglašava složenost političkih i društvenih previranja tog doba.
Vrhunac
Svaki roman ciklusa doseže vrhunac kroz niz uzbudljivih i misterioznih događaja:
| Roman | Vrhunac radnje |
|---|---|
| Tajna krvavog mosta | Intrige i tajne starog Zagreba |
| Kontesa Nera | Borba za pravdu i ljubav |
| Malleus Maleficarum | Progoni vještica i suđenja |
| Suparnica Marije Terezije | Političke spletke na bečkom dvoru |
| Dvorska kamarila | Borba za moć i utjecaj |
| Buntovnik na prijestolju | Sukobi unutar habsburške dinastije |
| Kamen na cesti | Konačni obračun dobra i zla |
Zagorka vješto gradi napetost, držeći čitatelje u neizvjesnosti do samog kraja. Njezini živopisni likovi i neočekivani obrati čine svaki vrhunac nezaboravnim i uzbudljivim iskustvom.
Rasplet
Nakon vrhunca radnje, Zagorka postupno raspliće kompleksne niti priče, dovodeći likove do njihovih konačnih sudbina. Kroz rasplете pojedinih romana, autorica naglašava:
- Trijumf pravde i istine
- Pobjedu dobra nad zlom
- Oslobođenje od društvenih okova
- Pronalazak unutarnje snage i hrabrosti
Čitatelji su nagrađeni zadovoljavajućim završetkom, ali i poticajem na razmišljanje o važnim životnim pitanjima. Zagorka pokazuje da se ustrajnošću i vjerom u ideale mogu prevladati i najtežе prepreke.
Kratki sadržaj
Ciklus romana “Grička vještica” prati uzbudljivu priču mlade plemkinje Nere koja se odvija u 18. stoljeću u Zagrebu i Beču. Kroz sedam svezaka, čitatelji prate Nerinu borbu protiv nepravde, progona vještica i političkih spletki.
Ključni elementi radnje uključuju:
- Tajanstvene događaje i misterije
- Romantične zaplete i intrige
- Društvenu kritiku i borbu za ravnopravnost
- Živopisne opise starog Zagreba i Beča
- Kompleksne likove i njihove sudbine
Svaki dio donosi novi zaplet i likove, postupno otkrivajući složene niti priče. Marija Jurić Zagorka vješto isprepliće povijesne činjenice s fikcijom, stvarajući bogato platno na kojem likovi oživljavaju davno prošlo doba.
| Svezak | Naslov |
|---|---|
| 1 | Tajna Krvavog mosta |
| 2 | Kontesa Nera |
| 3 | Malleus maleficarum |
| 4 | Suparnica Marije Terezije |
| 5 | Dvorska kamarila |
| 6 | Buntovnik na prijestolju |
Kroz Nerinu sudbinu, autorica progovara o univerzalnim temama poput pravde, slobode i ravnopravnosti. “Grička vještica” poziva čitatelje na borbu protiv tiranije i predrasuda, slaveći neustrašivost duha i snagu pojedinca da se suprotstavi nepravdi.
Redoslijed događaja
Ciklus romana “Grička vještica” prati uzbudljiv slijed događaja kroz sedam svezaka. Svaki dio donosi nove zaplete, likove i teme, postupno otkrivajući složene niti priče. Evo pregleda redoslijeda ključnih događaja:
- Tajna Krvavog mosta (1912.):
- Radnja započinje kasnim ljetom intrigantnim verskim obredom i ubistvom plemića kraj Krvavog mosta
- Priča se razvija kroz jesen i zimu, završavajući u proljeće sljedeće godine
- Kontesa Nera (1918.):
- Priča se nastavlja proslavom sedamnaestog rođendana kontese Nere Keglevicz u jesen iste godine kada je završila radnja prvog dijela
- Radnja obuhvaća razdoblje od tri godine, prateći Nerine avanture i izazove
- Malleus maleficarum (1919.):
- Paralelno s događajima iz “Kontese Nere”, ovaj dio istražuje mračne teme inkvizicije i nepravednih suđenja
- Protagonist se suočava s opasnostima i bori se protiv praznovjerja i progona
Daljnji nastavci nastavljaju priču, uvodeći nove misterije, spletke i izazove. Svaki dio doseže vrhunac kroz niz uzbudljivih i nepredvidivih obrata. Marija Jurić Zagorka vješto isprepliće niti priče, držeći čitatelje u neizvjesnosti do samog kraja.
Kroz maštovite zaplete i živopisne likove, autorica stvara bogato povijesno platno na kojem se odvija Nerina borba za pravdu i slobodu. Od tajnovitih zagrebačkih ulica do raskošnih bečkih palača, “Grička vještica” vodi čitatelje na nezaboravno putovanje kroz burno 18. stoljeće.
Analiza likova
Marija Jurić Zagorka u “Gričkoj vještici” stvara nezaboravne likove koji osvajaju čitatelje svojom kompleksnošću i autentičnošću. Kroz vješto ocrtane protagoniste i antagoniste, autorica dočarava burno razdoblje 18. stoljeća i univerzalne teme poput borbe za pravdu i ravnopravnost.
Glavni likovi
- Kontesa Nera (Marija Keglević-Malatinski): Kontesa Nera je centralna figura ciklusa, tajanstvena i zapanjujuće lijepa žena s mračnom prošlošću. Njezina kompleksnost očituje se u borbi protiv društvenih normi i ograničenja svog vremena, dok istovremeno kuje planove za osvetu. Nera utjelovljuje snagu, ustrajnost i neustrašivost duha potrebne za prevladavanje nepravde.
- Siniša (Sigismund grof Vojković Vojkffy): Mladi plemić Siniša upušta se u vratolomne pustolovine i bori se za svoje ideale. Temeljen na stvarnoj povijesnoj ličnosti, Sinišin lik autorica je obogatila crtama na temelju osobnog poznanstva s članovima obitelji Vojković. On predstavlja hrabrost, čast i spremnost na žrtvu u ime viših ciljeva.
Sporedni likovi
- Barica Cindek: Ova obična građanka Zagreba, piljarica i pekarica, primjer je snalažljivosti i izdržljivosti običnog puka u teškim vremenima. Barica se pojavljuje u romanima “Kontesa Nera” i “Malleus Maleficarum”, pružajući uvid u život običnih ljudi i njihovu ulogu u društvenim previranjima.
- Meško Keglevički: Nerin otac, utjecajni plemić i kapetan, odigrao je značajnu ulogu u Nerinoj sudbini. Njegova odluka da kćer uda za mnogo starijeg čovjeka pokrenula je lavinu događaja koji su obilježili njezin život.
- Stjepko Gregorijanec: Moćni i okrutni vlastelin, Gregorijanec je oličenje pohlepe i beskrupuloznosti. Njegovi postupci i spletke značajno utječu na živote glavnih likova, stvarajući prepreke i izazove koje moraju savladati.
Odnosi između likova
Odnosi između likova u “Gričkoj vještici” kompleksni su i dinamični, odražavajući društvene strukture i osobne borbe pojedinaca. Neki od ključnih odnosa uključuju:
| Likovi | Odnos |
|---|---|
| Nera i Siniša | Ljubavnici i saveznici u borbi protiv nepravde |
| Nera i Meško Keglevički | Kći i otac u sukobu zbog različitih pogleda na život i Nerinu sudbinu |
| Nera i Stjepko Gregorijanec | Neprijatelji i suparnici u borbi za moć i pravdu |
| Siniša i Barica Cindek | Prijatelji i suborci u obrani slabijih i ugroženih |
Kroz sukobe i savezništva među likovima, Zagorka razotkriva složenost ljudskih odnosa i borbu pojedinca protiv društvenih nepravdi. Svaki lik donosi jedinstvenu perspektivu i doprinosi bogato ispreplenoj priči koja osvaja čitatelje već generacijama.
Stil i jezik djela
Marija Jurić Zagorka u ciklusu “Grička vještica” demonstrira izniman književni talent i vještinu stvaranja kompleksnih likova i zapleta. Njezin stil pisanja odlikuje se bogatim izražajnim sredstvima, inovativnim narativnim tehnikama te jedinstvenim tonom i atmosferom.
Stilske figure i izražajna sredstva
Zagorka u djelu koristi niz stilskih figura kako bi pojačala dojam i prenijela dublje poruke:
- Alegorija: Kontesa Nera kao simbol borbe protiv nepravde i predrasuda
- Metafora: Usporedba progona vještica s borbom protiv tiranije
- Personifikacija: Grad Zagreb kao živi organizam koji skriva tajne i spletke
- Kontrast: Suprotstavljanje dobra i zla, pravde i nepravde, ljubavi i mržnje
Bogati opisi i živopisni detalji stvaraju opipljivu atmosferu starog Zagreba:
- Slikoviti prikazi zagrebačkih ulica, palača i povijesnih lokacija
- Dojmljivi opisi prirode, vremenskih prilika i godišnjih doba
- Detaljni portreti likova, njihovih emocija i unutarnjih previranja
Narativne tehnike
“Gričku vješticu” odlikuje složena narativna struktura koja čitatelje drži u neizvjesnosti:
- Nelinearna naracija s flashbackovima i anticipacijama
- Višestruki narativi i isprepletene priče
- Gradacija napetosti i postepeno otkrivanje misterija
- Cliffhangeri na kraju svakog dijela ciklusa
Zagorka vješto balansira različite pripovjedne perspektive:
- Sveznajući pripovjedač koji pruža uvid u misli i osjećaje likova
- Unutarnji monolozi glavnih protagonista
- Dijalozi koji otkrivaju karaktere i pokreću radnju
Ton i atmosfera
Ton djela varira od mističnog i zlokobnog do romantičnog i avanturističkog:
| Ton | Atmosfera |
|---|---|
| Tajanstven | Mračna, sablasna |
| Napet | Puna iščekivanja |
| Romantičan | Strasna, nježna |
| Avanturistički | Uzbudljiva, dinamična |
Zagorka stvara bogatu atmosferu koja dočarava duh vremena i mjesta:
- Povijesna autentičnost 18. stoljeća
- Društvena i politička previranja
- Mistična aura starog Zagreba
- Intrige i spletke visokog društva
Kroz vješto isprepletanje stilskih figura, narativnih tehnika te dojmljivog tona i atmosfere, Marija Jurić Zagorka stvara nezaboravno književno djelo koje već generacijama očarava čitatelje svojom slojevitošću i ljepotom izraza.
Simbolika i motivi
Marija Jurić Zagorka u svom remek-djelu “Grička vještica” vješto koristi simbole i motive kako bi prenijela dublje poruke i pojačala dojam. Ovi elementi čine djelo slojevitim i bogatim značenjem, pružajući čitateljima nezaboravno iskustvo.
Simboli u djelu
Zagorka u romanu koristi niz snažnih simbola:
- Vještice simboliziraju potlačene žene kroz povijest, posebno one koje su se usudile prekoračiti nametnute društvene norme. Progon vještica u djelu očit je dokaz nepravednog odnosa prema ženama koje su težile slobodi i ravnopravnosti.
- Podzemni hodnici i tamnice predstavljaju mračne aspekte društva te strah i represiju koji vladaju. Ovi gotički elementi služe kao pozadina za dramatične događaje i spletke likova.
- Bečki dvor je simbol centralne moći i političkih intriga. Likovi iz Hrvatske bore se za svoj opstanak u tuđoj sredini, što odražava borbu Hrvatske za neovisnost od stranih utjecaja.
Motivi
Autorica koristi razne motive kako bi obogatila priču i naglasila ključne teme:
- Progon vještica: Ovaj motiv istražuje masovnu histeriju i nepravdu prema ženama optuženim za vještičarenje. On razotkriva duboke pukotine u društvu i tragične posljedice predrasuda.
- Ljubavni zapleti: Romantični motivi u djelu naglašavaju snagu ljubavi i ljudskih odnosa usprkos preprekama. Oni unose toplinu i nadu u inače mračnu atmosferu romana.
- Borba za pravdu: Protagonisti se neumorno bore protiv nepravde i tiranije, riskirajući vlastite živote. Ovaj motiv slavi neustrašivost duha i potrebu za aktivnim otporom nejednakosti.
Alegorija i metafora
Zagorka se služi alegorijama i metaforama kako bi prenijela složene ideje i emocije:
- Alegorija o ptici u kavezu predstavlja položaj žena u patrijarhalnom društvu. Poput zarobljene ptice, žene su sputane društvenim okovima i bore se za slobodu.
- Metafora oluje često se koristi za prikaz turbulentnih događaja i emocionalnih previranja likova. Oluja simbolizira kaos, opasnost i neizvjesnost s kojima se suočavaju.
- Mračna šuma je alegorija za izazove i neizvjesnost života. Likovi se moraju probijati kroz “mračnu šumu” životnih nedaća kako bi pronašli svoj put.
Kroz vještu upotrebu simbola, motiva, alegorija i metafora, Marija Jurić Zagorka stvara bogato i slojevito djelo koje očarava čitatelje svojom dubinom i ljepotom. Ovi elementi dodatno naglašavaju ključne teme romana i potiču na razmišljanje o važnim životnim pitanjima.
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
Ciklus romana “Grička vještica” Marije Jurić Zagorke duboko je ukorijenjen u povijesni, društveni i kulturni kontekst 18. stoljeća:
- Radnja se odvija u Zagrebu za vrijeme Habsburške vladavine, u periodu sukoba Hrvata s Mađarima i progona vještica.
- Zagorka se oslanjala na autentične povijesne događaje i likove, poput Margarete i Jelene Kušenke, stvarnih žrtava progona.
- Proučavala je arhive i spise mađarskih i njemačkih autora kako bi vjerodostojno prikazala to tragično razdoblje.
Društveni kontekst romana odražava:
- Rigidnu klasnu podjelu između plemstva i običnih građana
- Položaj žena u patrijarhalnom društvu
- Utjecaj Crkve i praznovjerja na svakodnevni život
- Početke prosvjetiteljstva i borbe za društvene promjene
Kulturno, “Grička vještica” predstavlja:
| Aspekt | Značaj |
|---|---|
| Književnost | Remek-djelo hrvatske povijesne fikcije |
| Feminizam | Pionirski prikaz snažnih ženskih likova |
| Zagrebačka baština | Živopisni portret starog Zagreba i njegovih običaja |
| Nacionalni identitet | Odraz hrvatske borbe za samostalnost i ravnopravnost |
Zagorka majstorski isprepliće ove elemente, stvarajući bogato platno na kojem njezini nezaboravni likovi oživljavaju burno doba hrvatske prošlosti, istovremeno obrađujući univerzalne teme pravde, slobode i ravnopravnosti koje i danas snažno odjekuju.
Interpretacija i kritički osvrt
Povijesni Kontekst
Roman “Grička vještica” Marije Jurić Zagorke vješto je smješten u burno razdoblje početka 18. stoljeća, kada su se Hrvati sukobljavali s Mađarima pod vladavinom carice Marije Terezije.
Ovaj povijesni okvir reflektira i stanje u Hrvatskoj tijekom nastanka romana (1913.-1920.), u teškim vremenima Prvog svjetskog rata i njegove posljedice. Zagorka majstorski isprepliće stvarne povijesne događaje i likove s fikcijom, stvarajući autentičnu pozadinu za svoju priču.
Teme i Motivi
“Grička vještica” bogato je djelo koje objedinjuje elemente različitih žanrova, uključujući:
- Ljubavni roman
- Pustolovni roman
- Kriminalistički roman
- Akcijski roman
- Povijesni roman
Kroz ove žanrove, autorica vješto isprepliće romantičarske motive poput mistike, tajanstvenosti, neobjašnjivih ubojstava i likova u sukobu s društvom. Ovi elementi dodatno obogaćuju priču, stvarajući napeto i uzbudljivo štivo koje čitatelje drži u neizvjesnosti do samog kraja.
Ženski Identitet
Marija Jurić Zagorka u “Gričkoj vještici” snažno ističe uloge žena u društvu kroz širok raspon likova:
| Društveni status | Primjeri likova |
|---|---|
| Visoko plemstvo | Baronese, kontese |
| Građanstvo | Trgovkinje, krčmarice |
| Siromašni slojevi | Sluškinje, radnice |
Vještica u djelu funkcionira kao fantazmagorična pojava koja ženama daje mističnu ulogu, naglašavajući njihova iskustva i način na koji se društvo odnosilo prema njima.
Kroz ove raznolike ženske likove i simboliku vještice, Zagorka progovara o položaju žena u patrijarhalnom društvu te njihovoj borbi za ravnopravnost i priznanje.
Vlastiti dojam i refleksija
“Grička vještica” Marije Jurić Zagorke ostavlja snažan dojam na čitatelje svojom majstorski isprepletenom pričom, živopisnim likovima i dubokim porukama.
Ovaj povijesni roman ne samo da pruža uzbudljivo putovanje kroz burno 18. stoljeće, već i potiče na razmišljanje o univerzalnim temama poput pravde, slobode i ravnopravnosti.
Zagorkin jedinstven stil pisanja, bogat simbolima i alegorijama, stvara nezaboravno književno djelo koje očarava generacije čitatelja.
Kroz sudbinu kontese Nere i drugih nezaboravnih likova, autorica progovara o hrabrosti, ustrajnosti i snazi duha potrebnim za prevladavanje nepravde i predrasuda.
“Grička vještica” zauzima posebno mjesto u hrvatskoj književnoj baštini kao remek-djelo povijesne fikcije i pionirski prikaz snažnih ženskih likova.
Njezina slojevitost, ljepota izraza i duboke poruke čine je djelom koje će i dalje očaravati i inspirirati buduće generacije, pozivajući ih na borbu za pravdu i ravnopravnost.