Grički top – Neiscrpna lektira koja osvaja generacije

Grički top, roman za djecu Zvonimira Milčeca, odavno je postao obavezna lektira u osnovnim školama diljem Hrvatske. Ova topla priča o odrastanju i prijateljstvu prati dogodovštine dječaka Stanka Brleka i njegovih prijatelja u starom Zagrebu početkom 20. stoljeća.

Grički top je djelo koje već generacijama osvaja srca mladih čitatelja svojim šarmom, humorom i životnim mudrostima. Kroz živopisne likove i njihove nestašluke, Milčec dočarava duh jednog davno prošlog vremena.

Što je tajna dugotrajne popularnosti ovog romana? Kako on uspijeva i danas biti blizak mladim naraštajima? Otkrijmo zajedno zašto je Grički top nezaobilazno štivo koje će vas nasmijati, ganuti i podsjetiti na ljepotu djetinjstva.

Uvod u lektiru

“Grički top” je zbirka dvadeset legendi iz različitih hrvatskih krajeva, koje je prikupio i obradio Dubravko Horvatić. Ove priče na zanimljiv način objašnjavaju nastanak gradova, rijeka, jezera i drugih geografskih obilježja, kao i neke povijesne događaje i običaje.

Autor

Dubravko Horvatić (1939. – 2004.) bio je svestrani hrvatski književnik – pjesnik, esejist, novelist i novinar. Rođeni Zagrepčanin, u svom rodnom gradu završio je školovanje i proveo većinu života. Njegovo bogato stvaralaštvo obuhvaća preko četrdeset knjiga, među kojima su:

• Zbirke pjesama
• Pripovijetke
• Scenariji
• Eseji
• Romani

Horvatić se istaknuo kao vrsni poznavatelj hrvatske kulturne baštine i tradicije, što se očituje u njegovim djelima poput “Gričkog topa”.

Žanr i književna vrsta

“Grički top” pripada žanru legende i folklora. Karakteristike ovog žanra su:

Obilježje	Opis
Tematika	Priče o nastanku geografskih obilježja, povijesnim događajima, običajima
Porijeklo	Drevne pučke legende prikupljene iz različitih krajeva
Svrha	Prenošenje kulturne i povijesne baštine
Stil	Jednostavan, slikovit, često s elementima fantastike

Horvatićeva zbirka na autentičan način predstavlja bogatstvo hrvatskih narodnih predaja, dajući uvid u raznoliku tradiciju različitih regija. Kroz ove legende, čitatelji upoznaju ne samo zanimljive priče, već i duh i mudrost naroda koji ih je stoljećima prenosio s koljena na koljeno.

Mjesto i vrijeme

Mjesto radnje:

Legenda “Grički top” odvija se na nekoliko ključnih lokacija u Hrvatskoj:

• Zagreb: Glavnina radnje smještena je u Zagrebu, posebice na brdu Grič, gdje se nalazi kula Lotrščak[1][2][3]. Ova utvrda iz 13. stoljeća i danas dominira zagrebačkim Gornjim gradom.
• Sisak: Značajan dio priče vezan je uz grad Sisak, koji je u to doba bio na meti učestalih turskih napada[2][3]. Sisak je odigrao ključnu ulogu u obrani Hrvatskog Kraljevstva.

Uz Zagreb i Sisak, legenda dotiče i druge dijelove tadašnje Hrvatske, pružajući čitateljima široku sliku onodobnih povijesnih zbivanja.

Vrijeme radnje:

Vremenski okvir legende “Grički top” smješten je u burno 16. stoljeće, preciznije između 1591. i 1593. godine[2][3]. U tom razdoblju Osmansko Carstvo intenzivno je pokušavalo prodrijeti dublje na teritorij Hrvatskog Kraljevstva, s posebnim ciljem zaposjedanja strateški važnog Siska.

Godina	Događaj
1591.	Početak turskih pokušaja osvajanja Siska
1593.	Odlučujuća bitka kod Siska i poraz Turaka

Ovaj dramatični povijesni kontekst daje legendi dodatnu težinu i uzbudljivost, približavajući čitateljima jedno od najturbulentnijih razdoblja hrvatske povijesti.

Tema i ideja djela

Legenda “Grički top” Dubravka Horvatića prepričava dramatične povijesne događaje kroz maštovitu i uzbudljivu priču. Otkrijmo glavne teme, ideje i motive koji čine okosnicu ovog djela.

Glavna tema

Centralna tema legende “Grički top” je herojska obrana grada Zagreba od turskih osvajača u 16. stoljeću. Priča se fokusira na ključni događaj – topovski pucanj s kule Lotrščak koji je otjerao turskog vođu Hasan-pašu Predojevića i spasio grad od pada pod osmansku vlast[2][4]. Ova tema naglašava važnost branjenja domovine i očuvanja slobode pred stranim ugnjetačima.

Sporedne teme

Uz glavnu temu obrane grada, legenda obrađuje i nekoliko sporednih tema:

• Hrabrost i junačko držanje Zagrepčana u obrani svog grada
• Strah i bijeg Turaka nakon neočekivanog topovskog udara
• Povijesni kontekst i stvarni događaji koji su inspirirali legendu[2]

Ove teme dodatno obogaćuju priču, dajući joj dimenziju napetosti, emocija i realnosti.

Ideja djela

Osnovna ideja legende “Grički top” je isticanje važnosti domoljublja i spremnosti na obranu vlastite zemlje. Kroz primjer junačkih Zagrepčana, djelo poručuje da je čuvanje i branjenje domovine sveta dužnost svakog pojedinca[1][2]. Ova snažna i nadahnjujuća poruka čini srž idejne potke djela.

Motivi i simboli povezani s temom

Legenda sadrži nekoliko istaknutih motiva i simbola:

• Top – centralni motiv koji predstavlja moć, snagu i obrambenu sposobnost branitelja
• Kula Lotrščak – simbol otpora i nepokolebljivosti grada Zagreba
• Hasan-paša Predojević – utjelovljenje turske prijetnje i stranih osvajača
• Grič – povijesna jezgra Zagreba, simbolizira identitet i duh grada

Ovi motivi i simboli grade bogatu simboličku strukturu djela, pojačavajući njegove teme i ideje.

Kompozicija djela

Legenda “Grički top” ima klasičnu kompoziciju koja se sastoji od uvoda, zapleta, vrhunca, raspleta i zaključka. Ova struktura omogućuje čitateljima da lako prate razvoj radnje i uživaju u priči.

Uvod

Uvod nas smješta u mirnodopsku atmosferu Zagreba u 16. stoljeću, s posebnim naglaskom na tradiciju pucanja topa s kule Lotrščak točno u podne. Ovaj detalj je ključan za kasniji razvoj radnje. Također se spominje historijski kontekst – prijetnja Osmanskog Carstva hrvatskim zemljama.

Uvod sadrži sljedeće elemente:

• Opis svakodnevnog života u Zagrebu
• Isticanje tradicije pucanja topa u podne
• Historijski kontekst osmanskih napada na Hrvatsku

Zaplet

Zaplet se razvija kada Osmanlije odlučuju napasti Zagreb. Ključni elementi zapleta su:

1. Hasan-paša Predojević predvodi tursku vojsku
2. Turci se utaboruju na obali Save, prijeteći gradu
3. Zagrepčani se naoružavaju i pripremaju za obranu

Ovdje se posebno ističe uloga gričkog topa u predstojećoj bitci. Napetost raste kako se dvije strane pripremaju za sukob.

Vrhunac

Vrhunac legende je trenutak kada se grički top oglasi točno u podne:

Događaj	Posljedica
Pucanj topa	Panika u turskom taboru
Bježanje Turaka	Pobjeda Zagrepčana

Ovaj neočekivani preokret donosi olakšanje i slavlje braniteljima grada. Hasan-pašino povlačenje predstavlja trijumf hrabrosti i domišljatosti Zagrepčana.

Rasplet

Nakon pobjede, legenda prati rasplet događaja:

• Turci se povlače i odustaju od daljnjih napada
• Zagrepčani slave pobjedu i hrabrost branitelja
• Tradicija pucanja topa u podne se nastavlja kao sjećanje na ovaj događaj

Rasplet zaokružuje priču, pokazujući kako je jedna bitka imala dalekosežne posljedice za grad Zagreb i njegove stanovnike.

Zaključak

Zaključak ističe značaj legende o gričkom topu za Zagreb i hrvatsku povijest. Ona simbolizira hrabrost, domoljublje i snalažljivost u teškim vremenima. Pucanj topa u podne ostaje kao trajno sjećanje na ovu pobjedu i postaje dio identiteta grada.

Legenda “Grički top” kroz svoju kompoziciju vješto gradi napetost, vrhunac i rasplet, ostavljajući snažnu poruku o važnosti obrane vlastitog grada i domovine. Njena struktura doprinosi njenoj privlačnosti i trajnoj popularnosti među čitateljima svih generacija.

Kratki sadržaj

Legenda “Grički top” donosi uzbudljivu priču o obrani Zagreba od Turaka u 16. stoljeću. Evo kratkog pregleda njenog sadržaja:

• Uvod opisuje mirnodopsku svakodnevicu Zagrepčana i stalni strah od turskih napada. Grički top na kuli Lotrščak svakodnevno se oglašava točno u podne.
• Zaplet počinje kada se Osmanlije pod vodstvom Hasan-paše Predojevića utabore na desnoj obali Save s namjerom da osvoje Zagreb. Građani užurbano nabavljaju oružje i utvrđuju gradske zidine.
• Vrhunac radnje nastupa kada grički top opali u pravom trenutku, točno u podne, izazivajući paniku i metež među Turcima. Hasan-paša i njegova vojska u strahu bježe, vjerujući da Zagreb ima mnogo topova.
• Rasplet prati slavlje i olakšanje Zagrepčana nakon što su odbili napad i obranili svoj grad. Legenda završava porukom o hrabrosti i domoljublju građana.

Ova napeta priča, ispričana jednostavnim i slikovitim stilom, prenosi važnu poruku o spremnosti na obranu svog grada i domovine. Ona slavi snagu zajedništva i nepokolebljivost duha pred opasnošću, što su vrijednosti koje i danas odzvanjaju među čitateljima svih generacija.

Redoslijed događaja

Legenda “Grički top” Dubravka Horvatića sadrži nekoliko ključnih događaja koji se odvijaju u različito vrijeme i mjestu. Evo redoslijeda glavnih događaja iz legende:

Opsada Siska i pripreme Zagrepčana

• Potkraj 16. stoljeća, Turci pod vodstvom Hasan-paše Predojevića pokušavaju osvojiti Sisak i prijete Zagrebu.
• Hasan-paša je već prevarom zauzeo Bihać i sada se fokusira na Sisak[2][4].
• Zagrepčani se intenzivno pripremaju za obranu grada, nabavljajući oružje i jačajući utvrde[2][4].

Dolazak dalekometnog topa

• Iz Beča dopremaju dalekometni top i postavljaju ga na kulu Lotrščak na Griču.
• Top je usmjeren prema turskom taboru na desnoj obali Save[2][4].

• Jednog proljetnog dana, dok Hasan-paša uživa u svom šatoru, top se opaljuje točno u podne.
• Kugla iz topa uništava šatore, srušava ručak na srebrnom pladnju i uzrokuje paniku među turskim vojnicima[2][4].
• Turci bježe glavom bez obzira, uvjereni da Zagrepčani imaju tajno oružje[1][3].

Ovaj slijed događaja čini okosnicu legende, stvarajući napetost i dinamiku priče. Od početne prijetnje i neizvjesnosti, preko priprema i dolaska spasonosnog topa, do kulminacije u vidu topovskog pucnja koji mijenja tijek bitke, ovi ključni trenuci grade strukturu legende i drže čitatelja u neizvjesnosti do samog kraja.

Analiza likova

Legende “Grički top” Dubravke Horvatić sadrži niz zanimljivih i upečatljivih likova. Oni su prikazani kroz svoje postupke, misli i odnose, stvarajući bogatu i složenu mrežu interakcija.

Glavni likovi

Hasan-paša Predojević

Hasan-paša Predojević, osmanski vojskovođa, utjelovljuje glavnog antagonista legende. Opisan je kao:

• Uporan i samouvjeren vođa
• Sklon uživanju u dobrom jelu i piću
• Prestrašen i razdražen u trenucima poraza
• Spreman na bijeg kada stvari krenu po zlu

Kroz ove osobine, Hasan-paša predstavlja prototip arogantnog osvajača koji podcjenjuje snagu i odlučnost svojih protivnika. Njegova transformacija od samouvjerenog vođe do preplašenog bjegunca naglašava ironiju i poraz koji doživljava.

Sporedni likovi

Zagrepčani

Zagrepčani u legendi funkcioniraju kao kolektivni lik, utjelovljujući vrline i snagu zajednice. Oni su:

• Mudri i dosjetljivi
• Ujedinjeni u obrani svog grada
• Uspješni u suprotstavljanju nadmoćnijem neprijatelju

Kroz svoje djelovanje, Zagrepčani predstavljaju ideal hrabrih i domoljubnih građana koji su spremni žrtvovati se za svoju domovinu. Njihov trijumf над Turcima simbolizira pobjedu uma над sirovom silom.

Turci (Begovi, Age, Vojnici)

Slično kao i Zagrepčani, Turci su prikazani kao kolektivni lik, ali s negativnim konotacijama. Oni su:

• Napadači koji žele osvojiti Zagreb
• Podređeni Hasan-paši Predojeviću
• Uplašeni i demoralizirani nakon poraza

Turski likovi predstavljaju arhetipske osvajače, bahate u svojoj moći, ali krhke kada se suoče s neočekivanim otporom. Njihov poraz naglašava ideju da se nepravda i tiranija na kraju uvijek ruše.

Odnosi između likova

Hasan-paša Predojević i Zagrepčani

Odnos između Hasan-paše Predojevića i Zagrepčana čini okosnicu dramskog sukoba legende. Ovaj odnos obilježavaju:

• Antagonizam i suprotstavljeni ciljevi
• Borba između osvajača i branitelja
• Trijumf domišljatosti nad silom

Kroz svoj sukob, ovi likovi utjelovljuju vječnu borbu između dobra i zla, slobode i tiranije. Konačna pobjeda Zagrepčana šalje snažnu poruku o nepobjedivosti duha otpora i ljubavi prema domovini.

Likovi legende “Grički top”, iako pojednostavljeni i stilizirani, nose univerzalne ljudske osobine i vrijednosti. Njihove interakcije stvaraju dinamičnu i poučnu priču koja slavi hrabrost, domišljatost i snagu zajedništva suočene s naizgled nepremostivim preprekama.

Stil i jezik djela

Dubravko Horvatić u zbirci legendi “Grički top” vjerno prenosi narodnu tradiciju, koristeći jednostavan i slikovit jezik prilagođen usmenim pričama. Kroz specifičan stil i izražajna sredstva, autor dočarava duh drevnih legendi, zadržavajući njihovu autentičnost i šarm.

Stilske figure i izražajna sredstva

Horvatić u legendama obilato koristi razne stilske figure i izražajna sredstva kako bi priče učinio što življima i dojmljivijima:

• Epiteti: Česti su epitetski izrazi poput “hrabri Zagrepčani”, “strašni Turci”, “moćni top”, koji naglašavaju osobine likova i predmeta.
• Personifikacija: Nežive pojave i predmeti često poprimaju ljudske osobine, poput topa koji “neumorno grmi” ili rijeke koja “bijesno huči”.
• Hiperbolizacija: Pretjerivanje se koristi za postizanje jačeg dojma, primjerice “topovska kugla leti brže od munje” ili “Turaka kao pijeska u moru”.
• Onomatopeja: Zvukovni efekti poput “bum!”, “tres!”, “fijuu!” dočaravaju auditivnu dimenziju bitaka i pojačavaju dramatičnost.

Narativne tehnike

Horvatić primjenjuje različite narativne tehnike kako bi legende učinio što zanimljivijima i dinamičnijima:

• In medias res: Priče često započinju usred zbivanja, bez dugih uvoda, što čitatelja odmah uvlači u radnju.
• Retrospekcija: Ponekad se radnja vraća u prošlost kako bi se objasnila pozadina događaja ili motivacija likova.
• Dijalog: Česti su živopisni dijalozi među likovima, koji pridonose dinamici priče i karakterizaciji likova.
• Ponavljanja: Određene fraze i motivi ponavljaju se kroz priče, stvarajući prepoznatljiv ritam i naglašavajući ključne elemente.

Tehnika	Primjer
In medias res	“Grički top je tog dana grmio kao nikad prije…”
Retrospekcija	“Mnogo godina ranije, dok je Hasan-paša bio tek dječak…”
Dijalog	“- Ne daj se, junače! – doviknu mu hrabri Zagrepčanin.”
Ponavljanja	“I opet top zagrmi, i opet Turci ustuknu, i opet se Zagrepčani odupru…”

Ton i atmosfera

Ton i atmosfera legendi iz zbirke “Grički top” variraju ovisno o tematici i raspoloženju pojedine priče, ali općenito se mogu opisati kao:

• Dramski nabijene: Scene bitaka i sukoba prožete su napetošću i dramatikom.
• Tajanstvene: Fantastični elementi i neobična bića stvaraju auru misticizma.
• Poučne: Priče često nose moralnu pouku o hrabrosti, domoljublju i drugim vrlinama.
• Vedre i optimistične: Unatoč teškim vremenima, likovi zadržavaju nadu i vjeru u bolju budućnost.

Kroz vješto isprepletanje stilskih figura, narativnih tehnika te promišljen ton i atmosferu, Dubravko Horvatić oživljava drevne legende, približavajući ih suvremenom čitatelju, ali zadržavajući njihovu iskonsku ljepotu i mudrost. Njegov jedinstven stil i jezik čine “Grički top” neiscrpnim izvorom užitka i inspiracije za sve generacije.

Simbolika i motivi

Dubravko Horvatić u zbirci “Grički top” vješto koristi simbole i motive kako bi osnažio poruke i značenja svojih legendi. Ovi elementi igraju ključnu ulogu u prenošenju kulturne i povijesne baštine, ali i univerzalnih životnih istina.

Simboli u djelu

Simboli u Horvatićevim legendama nose dublja značenja i često predstavljaju šire koncepte:

• Grički top – simbol obrane i zaštite Zagreba od osvajača; podsjeća na herojstvo i domoljublje
• Kula Lotrščak – utvrda i simbol otpora; predstavlja snagu i odlučnost Zagrepčana
• Hasan-paša Predojević – simbol osvajača i neprijatelja; utjelovljenje opasnosti i prijetnje
• Podne – simbol presudnog trenutka; naglašava važnost pravovremenog djelovanja

Ovi simboli obogaćuju priče dodatnim slojevima značenja, pozivajući čitatelja na dublje promišljanje.

Motivi

Horvatićeve legende sadrže brojne motive koji se provlače kroz zbirku, stvarajući tematsko jedinstvo:

1. Motiv obrane domovine – prisutan u većini legendi, naglašava važnost zaštite vlastitog naroda i zemlje
2. Motiv hrabrosti – ističe se kroz junačka djela likova suočenih s opasnošću
3. Motiv domišljatosti – likovi koriste mudrost i lukavstvo kako bi nadvladali naizgled jače protivnike
4. Motiv zajedništva – naglašava snagu jedinstva i suradnje u teškim vremenima

Ovi motivi prenose univerzalne ljudske vrijednosti, čineći legende bliskima i poučnima za čitatelje svih generacija.

Alegorija i metafora

Horvatić koristi alegoriju i metaforu kako bi svoje priče učinio slojevitijima i značenjski bogatijima:

• Alegorija borbe dobra i zla – sukobi u legendama često predstavljaju vječnu borbu između pozitivnih i negativnih sila
• Metafora topa kao glasa naroda – grički top svojim pucnjem simbolizira glas i volju Zagrepčana
• Alegorija grada kao živog organizma – Zagreb je prikazan kao živi entitet koji diše, pati i slavi zajedno sa svojim stanovnicima

Ove stilske figure dodatno produbljuju značenja priča, pozivajući čitatelja na aktivno tumačenje i promišljanje.

Povijesni, društveni i kulturni kontekst

Povijesni kontekst

Legenda o Gričkom topu odvija se u burnom 16. stoljeću, kada je Osmansko Carstvo ugrožavalo granice Hrvatskog Kraljevstva. Ključni povijesni događaji iz legende uključuju:

• Pokušaj Hasan-paše Predojevića da osvoji Sisak i Zagreb
• Dopremanje topa iz Beča u Zagreb radi obrane grada
• Postavljanje topa na kulu Lotrščak na brdu Grič
• Opaljenje topa koje je srušilo turske šatore i spriječilo daljnje napredovanje osvajača

Horvatićeva obrada legende vjerno dočarava atmosferu tog nemirnog razdoblja, kada su hrvatski gradovi bili pod stalnom prijetnjom turskih napada. Kroz dinamičnu radnju i živopisne opise, čitatelj dobiva uvid u stvarne povijesne prilike i izazove s kojima su se susretali stanovnici Zagreba i drugih hrvatskih krajeva.

Društveni kontekst

Legenda o Gričkom topu oslikava i društvene odnose te vrijednosti tadašnjeg vremena:

• Solidarnost i zajedništvo Zagrepčana u obrani svog grada
• Hrabrost i domišljatost u suočavanju s nadmoćnim neprijateljem
• Snažan osjećaj lokalnog identiteta i ponosa
• Važnost očuvanja slobode i samostalnosti

Kroz sudbine likova i njihove međusobne interakcije, Horvatić prikazuje složenost društvene strukture i mentaliteta ljudi u 16. stoljeću. Istovremeno, legenda prenosi univerzalne poruke o ljudskoj upornosti, požrtvovnosti i ljubavi prema domovini koje nadilaze specifični vremenski i prostorni okvir.

Kulturni kontekst

Zbirka “Grički top” Dubravka Horvatića predstavlja bogatstvo hrvatske usmene tradicije i narodnih predaja. Legende u zbirci:

• Pružaju uvid u raznolikost hrvatskih krajeva i njihovih specifičnih obilježja
• Objašnjavaju nastanak pojedinih geografskih lokacija, običaja i povijesnih događaja
• Sadrže elemente fantastike i mitološke motive karakteristične za usmenu književnost
• Odražavaju svjetonazor, vjerovanja i kulturne vrijednosti hrvatskog naroda

Horvatićev izbor i obrada legendi svjedoči o dubokoj ukorijenjenosti usmene predaje u hrvatskoj kulturi te o važnosti njenog očuvanja i prenošenja novim generacijama. Kroz svoju umjetničku interpretaciju, autor daje nov život starim pričama i čini ih dostupnima suvremenim čitateljima, potičući ih da istraže i cijene vlastitu kulturnu baštinu.

Interpretacija i kritički osvrt

“Grički top” Dubravka Horvatića svojevrsni je spomenik usmene predaje i bogatstva hrvatske kulturne baštine. Kroz dvadeset raznovrsnih legendi koje opisuju nastanak gradova, rijeka, jezera i drugih geografskih obilježja, kao i povijesne događaje i običaje, Horvatić spaja elemente povijesti, fantastike i univerzalnih ljudskih vrijednosti.

Stil i jezik kojim su legende napisane odlikuju se jednostavnošću, slikovitošću i autentičnošću. Horvatić vješto koristi stilske figure poput alegorije i metafore kako bi produbio značenja priča i potaknuo čitatelje na aktivno promišljanje. Primjerice:

• Simboli poput Gričkog topa, kule Lotrščak i Hasan-paše Predojevića nose dublja značenja
• Motivi obrane domovine, hrabrosti, domišljatosti i zajedništva prenose univerzalne ljudske vrijednosti

Legende smještene u burno 16. stoljeće, poput središnje priče “Grički top”, oslikavaju ključna povijesna zbivanja, društvene odnose i kulturni identitet tog vremena. Glavni likovi, Hasan-paša Predojević s jedne i mudri, hrabri Zagrepčani s druge strane, utjelovljuju vječnu borbu dobra i zla, domoljublja i osvajačkih težnji.

U širem kontekstu, Horvatićeve legende potiču na razumijevanje i vrednovanje vlastite kulturne baštine. One slave snagu narodnog duha, povezanost s prirodom i zavičajem te važnost očuvanja tradicije. Kao takve, imaju neprolaznu vrijednost i ostaju neiscrpan izvor užitka i inspiracije za sve naraštaje.

Vlastiti dojam i refleksija

“Grički top” Zvonimira Milčeca i zbirka legendi Dubravka Horvatića predstavljaju istinsko bogatstvo hrvatske književnosti i kulturne baštine. Ova djela oduševljavaju svojom životnošću, humorom i univerzalnim porukama koje nadilaze vrijeme i generacije.

Milčecovi živopisni likovi i istančano portretiranje odrastanja čine “Grički top” bliskim i dragim svakom mladom čitatelju. S druge strane, Horvatićeve legende, prožete fantastikom i alegorijom, slave snagu narodnog duha i važnost očuvanja tradicije.

Oba djela potiču čitatelje na aktivno promišljanje vlastitog identiteta, vrijednosti i kulturnog nasljeđa. Njihova neprolazna ljepota i mudrost ostaju neiscrpan izvor užitka i inspiracije, potvrđujući da su “Grički top” i Horvatićeve legende s pravom postali nezaobilazni klasici hrvatske književnosti za mlade.