Jezične nedoumice često stvaraju konfuziju među govornicima hrvatskog jezika. Jedna od takvih dilema je pravilna uporaba pridjeva “jučerašnji” ili “jučerašni”. Mnogi nisu sigurni koji oblik koristiti u svakodnevnoj komunikaciji ili formalnom pisanju.
Prema hrvatskom jezičnom standardu, ispravan oblik je “jučerašnji” koji dolazi od imenice “jučer” s nastavkom “-ašnji”. Oblik “jučerašni” smatra se nestandardnim i ne preporučuje se u službenoj komunikaciji, iako se ponekad može čuti u razgovornom jeziku.
Razumijevanje ovakvih jezičnih finesa nije samo pitanje pravilnosti već i očuvanja bogatstva hrvatskog jezika. Kroz detaljniju analizu ovih oblika, otkrit ćemo zašto je važno razlikovati standardne i nestandardne izraze te kako pravilno upotrebljavati vremenski pridjev “jučerašnji”.
Ispravno korištenje
“Jučerašnji” je jedini standardno prihvaćen oblik ovog pridjeva u hrvatskom jeziku. Pripada skupini vremenskih pridjeva koji označavaju pripadnost određenom vremenu. Tvori se od priloga “jučer” dodavanjem sufiksa “-ašnji”, što je uobičajen način tvorbe vremenskih pridjeva u hrvatskom standardnom jeziku.
Oblici poput “jučerašni” ili “jučeranji” smatraju se dijalektalnim varijantama i ne pripadaju standardnom jeziku. U službenoj komunikaciji, medijima, akademskim radovima i drugim formalnim kontekstima uvijek treba koristiti oblik “jučerašnji”. Pravilna upotreba ovog pridjeva vidljiva je u izrazima poput “jučerašnji sastanak”, “jučerašnje novine” ili “jučerašnji događaji”.
Primjeri pravilne upotrebe
Pravilna upotreba pridjeva “jučerašnji” primjenjuje se u različitim kontekstima svakodnevne i formalne komunikacije. U medijskim izvještajima često nalazimo izraze poput “jučerašnja sjednica Vlade” ili “jučerašnji razgovori između predsjednika”. Akademski radovi također dosljedno koriste standardni oblik: “Analiza jučerašnjeg predavanja pokazala je značajne rezultate.”
U poslovnoj korespondenciji ispravno je napisati “Prema jučerašnjem dogovoru, dostavljamo Vam traženu dokumentaciju” ili “Jučerašnji sastanak rezultirao je novim smjernicama”. Razgovorni jezik također zahtijeva standardni oblik: “Jesi li čitao jučerašnje novine?” i “Jučerašnje vrijeme bilo je savršeno za izlet.”
Valja zapamtiti da je u svim navedenim primjerima pridjev “jučerašnji” jedini standardno prihvatljiv oblik, dok se varijante poput “jučerašni” ili “jučeranji” smatraju dijalektalnim i izbjegavaju se u standardnoj komunikaciji.
