Dvojba o ispravnom obliku glagola “krečiti” ili “krećiti” često zbunjuje govornike hrvatskog jezika. Iako se oba oblika mogu čuti u svakodnevnom govoru, samo je jedan gramatički ispravan prema standardnom hrvatskom jeziku.
Pravilno je koristiti oblik “krečiti” kada govorimo o bojenju zidova vapnom ili bojom. Glagol “krečiti” dolazi od imenice “kreč” (vapno) i pripada skupini glagola koji završavaju na -iti. Oblik “krećiti” nije standardan u hrvatskom jeziku.
Poznavanje pravilnog oblika ovog glagola nije samo pitanje gramatičke točnosti, već i jezične kulture koja svjedoči o razini obrazovanja govornika. U nastavku teksta detaljnije ćemo razjasniti podrijetlo ove česte pogreške i ponuditi primjere pravilne upotrebe.
Ispravno korištenje
U standardnom hrvatskom jeziku pravilan oblik je isključivo krečiti, a nikako “krećiti”. Glagol “krečiti” pripada grupi glagola na -iti (poput “voziti”, “učiti”, “moliti”) koji u prezentu mijenjaju osnovu. Pravilna konjugacija ovog glagola glasi: ja krečim, ti krečiš, on kreči, mi krečimo, vi krečite, oni kreče.
Često se u svakodnevnom govoru može čuti pogrešan oblik “krećiti”, što je vjerojatno nastalo analogijom prema prezentskim oblicima. Hrvatska gramatika, međutim, jasno definira ovaj oblik kao nepravilan. Hrvatski jezični portal i drugi relevantni jezični priručnici navode samo oblik “krečiti” kao standardan kada se govori o nanošenju kreča ili boje na zidove.
Primjeri pravilne upotrebe
Glagol “krečiti” pravilno se koristi u različitim kontekstima koji se odnose na bojenje zidova. Evo nekoliko primjera ispravne upotrebe:
“Ovog vikenda krečimo kuhinju u svjetloplavu boju.”
“Majstori kreče vanjsku fasadu već treći dan.”
“Susjed je upravo završio krečiti svoj dnevni boravak.”
“Planiram krečiti stan prije useljenja.”
“Oni su krečili zidove ekološkim bojama.”
U svim navedenim primjerima važno je zapamtiti da se koristi oblik “krečiti” (krečim, krečiš, kreči…), a nikako “krećiti”. Pravilna upotreba ovog glagola pokazuje jezičnu kompetenciju i poštivanje standardnog hrvatskog jezika u svakodnevnoj komunikaciji, bilo u pisanom ili govornom obliku.
