Jeste li se ikada zapitali je li pravilno reći “onesvijestiti” ili “onesvjestiti”? Ova dvojba nije neuobičajena, a mnogi su nesigurni kako ispravno upotrijebiti ovaj glagol u svakodnevnom govoru i pisanju. Jezik, kao živi sustav, često izaziva takve dileme.
Razumijevanje pravopisa ključno je za jasnu komunikaciju, ali ponekad nas intuicija može prevariti. U nastavku ćemo istražiti korijen ovog lingvističkog problema te objasniti zašto točan izraz ima duboko značenje koje nadilazi samu gramatiku.
Korištenje glagola “onesvijestiti” u hrvatskom jeziku odlika je pravilne pismenosti i jasnoće izražavanja. To nije stvar izbora, nego osnovno jezično pravilo. Nažalost, pogrešan oblik “onesvjestiti” još uvijek se s vremena na vrijeme pojavljuje, što ukazuje na nedovoljnu pažnju pri govoru ili pisanju.
Postavlja se pitanje: koliko često ljudi razmišljaju o točnosti riječi koje koriste? Primjerice, u formalnim tekstovima poput novinskih članaka ili službenih dokumenata očekuje se besprijekorno poštivanje gramatičkih normi, a odstupanja djeluju amaterski. Isto vrijedi za komunikaciju u svakodnevnom životu jer nepravilnosti umanjuju vjerodostojnost govornika.
Pravilan izbor dolazi ne samo iz poznavanja gramatike već i iz svijesti o važnosti preciznog izraza kako bi poruka bila jasna i razumljiva. Za one koji možda dvoje oko ispravne varijante, dovoljan je brz pogled u bilo koji renomirani rječnik – tamo će “onesvjetiti” jednostavno kao greška pasti u zaborav svoje neslavne upotrebe.
Glagol onesvijestiti uvijek se piše s dva “i” i jednim “j”. Kad bi ljudi obratili više pažnje na ovakve detalje, možda bismo rjeđe susretali nepravilnosti. Evo nekoliko primjera pravilne konjugacije:
Onesvjestica, poznata i kao sinkopa, označava nagli gubitak svijesti koji traje kratko, u pravilu manje od 20 sekundi. Uzrok je najčešće smanjen protok krvi kroz mozak. Ovaj se fenomen karakterizira brzim početkom i spontanim potpunim oporavkom nakon epizode.
Obično mu prethode simptomi poput omaglice, znojenja ili zamagljenog vida. Neki ljudi prijavljuju trnce u prstima, bolove u prsima ili osjećaj lupanja srca prije nego što izgube svijest. Tijelo tada “isključuje” osobu kako bi pokušalo povratiti ravnotežu krvotoka — kad to razmisliš, prilično fascinantno!
Razni su uzroci onesvjestice; najčešći oblik je tzv. vazovagalna sinkopa koja nastaje zbog reakcije tijela na stresore poput straha, boli ili dugotrajnog stajanja na vrućini. Bez obzira na tip okidača, rezultat ostaje isti: iznenadni pad s hladnim rukama te plitkim disanjem koje može izgledati ozbiljno dok ne dođe do brzog oporavka osobe.
About the author call_made
Često se sjetim svojih muka prilikom čitanja lektira, ali i iz ostalih predmeta, i upravo iz tog razloga se rodio ovaj blog. Tu sam da vam olakšam i ubrzam učenje! Na Puni.hr ćete pronaći sažetke lektira, skripte, prezentacije i ostale korisne materijale, posebno prilagođene za učenike osnovnih i srednjih škola. Trudim se obraditi što više predmeta i tema kako biste na jednom mjestu pronašli sve što vam treba. Nadam se da će vam moj trud pomoći da brže i lakše savladate školsko gradivo te se bolje pripremite za ispite i testove. Ako imate prijedloge i ideje za sadržaje koje biste željeli vidjeti ovdje, slobodno mi se javite.
Često se sjetim svojih muka prilikom čitanja lektira i upravo iz tog razloga se rodio ovaj blog. Tu sam da vam olakšam i ubrzam učenje!
Kad vam nitko ne može pomoći, uvijek možete računati na ovaj blog.
Puni.hr – Punimo vaše glave sa znanjem!