Pod starim krovovima – Remek-djelo hrvatske književnosti

“Pod starim krovovima” je zbirka pripovjedaka hrvatskog književnika Ksavera Šandora Gjalskog, objavljena 1886. godine. Ova remek-djela hrvatske književnosti pružaju čitatelju autentičan uvid u život plemstva i seljaka u Zagorju krajem 19. stoljeća.

Gjalski kroz svoje živopisne opise atmosfere i likova vješto oslikava socijalne prilike, mentalitet i običaje ljudi toga vremena, stvarajući tako jedinstvenu povijesnu i kulturološku sliku tadašnjeg društva.

Svaka od osam pripovjedaka u zbirci nosi svoju posebnu čar i pouku, otkrivajući istovremeno ljepotu i teškoće života pod starim krovovima zagorskih dvoraca i seoskih kuća. Uronite u ovaj fascinantni svijet prošlosti i dopustite da vas Gjalskijevo majstorsko pero povede na nezaboravno putovanje kroz vrijeme.

Uvod u lektiru

“Pod starim krovovima” Ksavera Šandora Gjalskog remek-djelo je hrvatske književnosti s kraja 19. stoljeća. Ova zbirka pripovijedaka nudi autentičan uvid u život zagorskog plemstva i seljaka tog vremena.

Autor

Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Babić, rođen je 1854. godine u Gredicama pokraj Zaboka. Potječe iz plemićke obitelji, a školovao se u Varaždinu, Zagrebu i Beču. Osim što je bio uspješan književnik, Gjalski je obnašao i važne političke funkcije:

• 1906. izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru
• Od 1917. do 1918. bio je župan Zagrebačke županije

Njegovo književno stvaralaštvo obilježeno je spajanjem realističkih i poetskih elemenata, a najviše se istaknuo pripovijetkama iz života zagorskog plemstva.

Žanr i književna vrsta

“Pod starim krovovima” zbirka je pripovijedaka koja pripada razdoblju realizma u hrvatskoj književnosti. Glavne značajke realizma u ovom djelu su:

Gjalski vješto kombinira realističke opise sa stilskim osobinama poetskog realizma, što njegovim pripovijetkama daje posebnu književnu vrijednost. Zbirka “Pod starim krovovima” sadrži osam pripovijedaka koje funkcioniraju kao zasebne cjeline, ali su tematski i stilski povezane u jedinstveno djelo.

Mjesto i vrijeme

Gjalski smješta radnju svojih pripovijedaka u pitomo Hrvatsko zagorje, točnije u mjesta poput Brezovice i okolnih sela. Autor majstorski oslikava ambijent starinskih dvoraca, seoskih imanja i idiličnih pejzaža ovog kraja. Drveni dvor u Brezovici, sa svojom specifičnom arhitekturom i patinom vremena, postaje stožerno mjesto radnje.

Vrijeme zbivanja ovih priča je sredina 19. stoljeća, preciznije 50-e i 60-e godine. To je razdoblje velikih društvenih promjena i previranja, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj:

• Feudalni sustav polako nestaje
• Jača građanstvo i kapitalizam
• Plemstvo gubi na značaju i moći
• Seljaci se bore za svoja prava i bolji položaj

U tom kontekstu, Gjalski prikazuje sudbine plemića i seljaka te njihove međusobne odnose. On bilježi proces propadanja plemićkih obitelji i rastakanja tradicionalnog društvenog poretka. Istovremeno, daje uvid u težak život i mentalitet seljaka tog vremena.

Kroz likove i njihove sudbine, autor vješto ocrtava duh epohe i specifičnosti tadašnje društveno-političke situacije u Hrvatskoj:

Gjalski ne idealizira prošlost, već realistično prikazuje i svijetle i tamne strane života u to doba. Upravo ta autentičnost i uvjerljivost čine ovu zbirku tako snažnom i aktualnom i danas, više od stoljeća nakon nastanka.

Tema i ideja djela

Gjalski u zbirci “Pod starim krovovima” analizira sudbine plemstva i seljaka, bilježeći propast plemićkih obitelji i promjene u društvu. Kroz živopisne opise zagorskog ambijenta, autor uvjerljivo predočava duh epohe i specifičnosti tadašnje društveno-političke situacije u Hrvatskoj.

Glavna tema

Glavna tema zbirke je propadanje plemstva i plemićkih obitelji u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća. Gjalski prikazuje:

• Nestanak feudalnog sustava
• Jačanje građanstva i kapitalizma
• Borbu seljaka za svoja prava

Autor realistično oslikava svijetle i tamne strane života tog doba, ne idealizirajući prošlost. Uvjerljivo bilježi proces raspada tradicionalnog društvenog poretka i sudbine plemića uhvaćenih u vrtlogu promjena.

Sporedne teme

Osim glavne teme propadanja aristokracije, Gjalski u pripovijetkama obrađuje i druge motive:

1. Opozicija prošlih i sadašnjih događaja

• Ističe razlike između nekad i sad
• Prikazuje kako se mijenjaju društvene i političke prilike

1. Određivanje likova prema suvremenom društvu i politici

• Smješta protagoniste u kontekst aktualnih zbivanja
• Kroz njihove sudbine ocrtava širu sliku epohe

1. Kritika i obračun s aristokracijom

• Sagledava mane i slabosti plemstva
• Ukazuje na uzroke propadanja i gubitka privilegija

Ideja djela

Ideja “Pod starim krovovima” leži u analizi koordinata tadašnje društvene i političke situacije. Gjalski nastoji:

• Autentično prikazati duh vremena
• Zabilježiti promjene koje donosi nova epoha
• Ukazati na probleme i izazove s kojima se suočavaju plemstvo i seljaci

Autor ne vidi ništa dobro u tadašnjem društvu, već kritički sagledava aristokraciju na zalazu i nagovještava neizvjesnu budućnost. Kroz sudbine likova propituje vrijednosti i perspektive jedne epohe na izmaku.

Motivi i simboli povezani s temom

Gjalski koristi razne motive i simbole kako bi naglasio temu propadanja plemstva:

Ovi motivi provlače se zbirkom i svojim kontrastima pojačavaju dojam neminovne promjene i nestanka starog poretka. Ujedno služe kao simboli jednog vremena i mentaliteta na izmaku.

Kompozicija djela

Ksaver Šandor Gjalski u zbirci “Pod starim krovovima” vješto komponira svaku pripovijetku kao zasebnu cjelinu, ali ih tematski i stilski povezuje u jedinstveno djelo. Priče prati kroz detaljne opise života glavnih junaka, stvarajući mozaik slika života zagorskih plemića sredinom 19. stoljeća.

Uvod

Gjalski uvodi čitatelje u svijet svojih pripovijedaka živopisnim opisima lokacija i atmosfere:

• Detaljni opisi starih kurija i okoline Brezovice
• Pripovjedač Vladimir opisuje ulaz u stari dvorac kao mjesto prožeto prošlošću i tajanstvenošću
• Ambijent starinskih dvoraca i seoskih imanja u pitomom Hrvatskom zagorju

Ovi elementi uvoda stvaraju autentičnu pozornicu za razvoj priče i upoznavanje likova.

Zaplet

Zaplet se razvija kroz prikaz života plemića i plemenitaša u turbulentnom razdoblju sredine 19. stoljeća:

• Odvijanje radnje nakon ukidanja kmetstva
• Bezbrižni i veseli dani glavnih junaka
• Neminovne promjene koje donosi nestanak feudalnog sustava
• Jačanje građanstva i kapitalizma
• Borba seljaka za svoja prava

Gjalski vješto isprepliće sudbine likova s društveno-političkim prilikama, stvarajući napetu i uvjerljivu narativnu nit.

Vrhunac

Vrhunac pripovijedaka često je obilježen dramatičnim obratima i suočavanjem likova s posljedicama svojih postupaka:

• Tragični završeci koji se odvijaju u nekoliko sažetih rečenica
• Dinamični motivi koji pojačavaju intenzitet radnje
• Sukobi između likova koji proizlaze iz njihovih različitih pogleda na svijet
• Emocionalni lomovi i preispitivanje životnih odluka
• Neminovnost promjena koje donosi novo doba

Gjalski majstorski gradi napetost i dovodi čitatelje do kulminacije priče, otkrivajući dublje slojeve likova i njihovih sudbina.

Rasplet

U raspletu pripovijedaka, Gjalski često prikazuje posljedice događaja iz vrhunca i razrješava sudbine likova:

• Propadanje plemićkih obitelji i rastakanje tradicionalnog društvenog poretka
• Prihvaćanje neminovnosti promjena ili tragični otpor novim okolnostima
• Emocionalne i psihološke posljedice za likove
• Simbolički prikazi nestanka starog svijeta (zapuštena imanja, osiromašeni plemići)
• Pouke i poruke koje proizlaze iz sudbina likova

Kroz rasplet, autor zaokružuje priču i ostavlja čitatelje s dubokim dojmom o ljudskim sudbinama i društvenim mijenama.

Zaključak

Umjesto eksplicitnog zaključka, Gjalski često ostavlja čitatelje da sami promišljaju o poukama i porukama pripovijedaka:

• Otvoren kraj koji poziva na razmišljanje i interpretaciju
• Implicitne poruke o prolaznosti, promjenama i ljudskoj prirodi
• Poticaj čitateljima da sami izvuku zaključke na temelju prikazanih sudbina
• Trajni dojam o ljepoti i teškoćama života u prošlim vremenima
• Univerzalne teme koje nadilaze vremenski i prostorni okvir priča

Izostanak formalne zaključne strukture dodatno naglašava snagu Gjalskijeve pripovjedačke vještine i ostavlja prostor za osobnu refleksiju čitatelja.

Kratki sadržaj

Zbirka “Pod starim krovovima” sadrži raznovrsne pripovijetke koje pružaju uvid u život plemstva i seljaka u Zagorju krajem 19. stoljeća. Neke od najistaknutijih pripovijedaka su:

• Illustrissimus Battorych: Tragičan završetak života plemića Batorića simbolizira propadanje aristokracije. Ova pripovijetka, objavljena 1884., otvara zbirku snažnom porukom o neminovnosti društvenih promjena.
• Beg sa Sutle: Veseli i bezbrižni život glavnih junaka na kraju se okreće u dramatičnu sudbinu, što je čest motiv u Gjalskijevim pripovijetkama. Ovaj kontrast dodatno naglašava nestalnost sreće i prolaznost života.
• Perillustris ac generosus Cintek: Još jedna priča koja prati obrazac od idiličnog početka do tragičnog završetka, prikazujući ranjivost likova pred neminovnim promjenama u društvu.

Ostale pripovijetke poput “Diljem Brezovice”, “Roman portreta”, “Na Badnjak” i “Idila Starog ljeta” upotpunjuju sliku života u Zagorju, naglašavajući:

1. Tajanstvenost i bogatstvo prošlosti ovih krajeva
2. Živopisne običaje i mentalitet ljudi tog vremena
3. Ljepotu i teškoće svakodnevnog života plemića i seljaka

Kroz ove priče, Gjalski vješto gradi mozaik jednog nestajućeg svijeta, ostavljajući čitateljima da sami promišljaju o poukama i porukama skrivenim u sudbinama njegovih junaka. Snaga njegove pripovjedačke umjetnosti očituje se u spajanju realističnih opisa s poetskim elementima, stvarajući tako jedinstveno književno svjedočanstvo o jednom turbulentnom razdoblju hrvatske povijesti.

Redoslijed događaja

U zbirci “Pod starim krovovima”, Gjalski vješto gradi radnju kroz niz živopisnih događaja koji oslikavaju život plemstva i seljaka u Zagorju sredinom 19. stoljeća. Evo kronološkog pregleda ključnih zbivanja:

1. Uvod u ambijent: Detaljni opisi starih kurija, dvora i imanja stvaraju autentičnu pozornicu za razvoj priče. Čitatelji upoznaju likove plemića i seljaka te specifičnosti njihovog života i mentaliteta.
2. Prikaz društvenih promjena: Kroz sudbine protagonista, Gjalski prikazuje velike društvene promjene tog doba, poput nestanka feudalnog sustava, jačanja građanstva i borbe seljaka za svoja prava. Plemićke obitelji suočavaju se s financijskim poteškoćama i gubitkom privilegija.
3. Sukobi i dramski zapleti: Radnja se dodatno razvija kroz sukobe između plemića i seljaka, nesporazume unutar obitelji te osobne dileme likova. Primjerice, u pripovijetci “Illustrissimus Battorych”, plemić Batorić sukobi se s bivšim kmetovima oko vlasništva nad šumom.
4. Emocionalni lomovi i obrati: Priče dostižu vrhunac kroz dramatične obrate i emocionalne krize likova. Plemići se bore s gubitkom identiteta i društvenog statusa, dok seljaci nastoje izboriti svoja prava i dostojanstvo. Primjerice, požar koji uništi kuriju Batorića simbolizira konačni pad aristokracije.
5. Posljedice i rasplet: U zaključnim dijelovima pripovijedaka, Gjalski prikazuje posljedice ključnih događaja – propadanje plemićkih obitelji, promjene u odnosima među likovima te simboličke prikaze nestanka starog svijeta. Čitatelji su pozvani da sami promišljaju o poukama i porukama skrivenim u sudbinama protagonista.

Kroz ovaj redoslijed događaja, Gjalski gradi kompleksnu i uvjerljivu sliku jednog nestajućeg svijeta, ostavljajući snažan dojam na čitatelje svojom pripovjedačkom vještinom i dubokim razumijevanjem ljudske prirode.

Analiza likova

Ksaver Šandor Gjalski u svojoj zbirci “Pod starim krovovima” stvara niz nezaboravnih i kompleksnih likova. Njihove sudbine i odnosi pružaju uvid u bogati unutarnji svijet zagorskog plemstva i seljaka s kraja 19. stoljeća.

Glavni likovi

• Kornel Batorić (Illustrissimus Battorych) – središnji je lik pripovijetke “Illustrissimus Battorych”. Batorić utjelovljuje tipičnog plemića onog doba, duboko povezanog s tradicijom i prošlošću. On je ponosni vođa brezovičkog plemstva, a njegova tragična smrt simbolizira kraj jedne ere[2][3].
• Vladimir (Pripovijedač) – kroz Vladimirove oči upoznajemo svijet zagorskih plemića. Kao dječak, on posjećuje Brezovicu i s nostalgijom opisuje staro zdanje i ljude koje tamo susreće. Vladimirova prisjećanja spajaju prošlost i sadašnjost, dajući nam uvid u nestali svijet hrvatskog plemstva[1][3].

Sporedni likovi

Gjalskijevi sporedni likovi jednako su živopisni i doprinose autentičnosti priča:

Ovi likovi svojim osobnostima i postupcima upotpunjuju sliku zagorskog života i društvenih promjena tog doba.

Odnosi između likova

Odnosi glavnih i sporednih likova ključni su za razumijevanje Gjalskijevih priča:

1. Odnos Kornela Batorića i lokalnih plemića

• Batorić je poštovani vođa i autoritet među plemićima
• Njegova smrt duboko pogađa zajednicu

1. Vladimirova povezanost s Brezovičanima

• Kao dječak, Vladimir stvara snažne uspomene i veze s ljudima i mjestom
• Ovi odnosi oblikuju njegovo viđenje prošlosti

1. Interakcije plemića i seljaka

• Priče prikazuju složene odnose između aristokracije i običnih ljudi
• Likovi poput Miška Šabarića ilustriraju međuovisnost ovih skupina

Kroz odnose likova, Gjalski vješto gradi svijet “Pod starim krovovima”, pružajući čitateljima bogatu i emotivnu sliku jednog prošlog vremena.

Stil i jezik djela

Ksaver Šandor Gjalski u zbirci “Pod starim krovovima” koristi specifičan stil i jezik koji čitatelja vraća u prošlost. Njegovo majstorsko pero stvara autentičnu sliku života u zagorskim kurijama 19. stoljeća.

Stilske figure i izražajna sredstva

Gjalski se ističe po nekoliko stilskih figura i izražajnih sredstava:

• Slikoviti opisi: Detaljni i poetski opisi zagorskog kraja, kurija i okoline prenose čitatelja u prošla vremena. Ovi opisi su toliko živopisni da čitatelj gotovo može osjetiti miris starinskog namještaja i čuti škripu drvenih podova.
• Dijalozi i kajkavština: Autor vješto koristi dijaloge, često na kajkavštini, kako bi dočarao autentičnost likova i njihovog vremena. Kroz govorne karakteristike likova, Gjalski dodatno naglašava društveni status i mentalitet plemstva i seljaka.
• Simboli propadanja: Motivi poput trošnih dvoraca, zapuštenih imanja i osiromašenih plemića služe kao snažni simboli jednog vremena na izmaku. Oni ujedno predstavljaju i glavnu temu djela – neminovnost promjena i nestanak starog poretka.

Narativne tehnike

Gjalski primjenjuje nekoliko narativnih tehnika kako bi svoje priče učinio što uvjerljivijim i privlačnijim:

Kombinacijom ovih tehnika, autor postiže dinamičnost pripovijedanja i omogućuje čitatelju dublji uvid u psihologiju likova.

Ton i atmosfera

Ton i atmosfera u zbirci variraju ovisno o tematici pojedine pripovijetke, ali se mogu izdvojiti neke zajedničke karakteristike:

1. Nostalgija: Gjalski s dozom nostalgije opisuje prošla vremena i nestajanje starih vrijednosti. Ovaj nostalgični ton prožima cijelu zbirku i doprinosi njezinom melankoličnom ugođaju.
2. Kritika društva: Ispod površine idiličnih opisa zagorskog života, autor pronicljivo kritizira mane tadašnjeg društva, posebno plemstva. Ovaj kritički stav unosi dozu realizma u djelo.
3. Tajanstvenost: Pojedine pripovijetke, poput “Diljem Brezovice”, odišu tajanstvenom atmosferom starih dvora i skrivenih sudbina njihovih stanovnika. Ova aura misterije privlači čitatelja i tjera ga na daljnje istraživanje.

Kroz vješto isprepletanje različitih tonova i ugođaja, Gjalski stvara bogatu i slojevitu atmosferu koja i danas ostavlja snažan dojam na čitatelje.

Simbolika i motivi

Gjalskijeva zbirka obiluje simbolima i motivima koji dočaravaju atmosferu propadanja plemstva i društvene promjene u 19. stoljeću. Kroz njihovu analizu, čitatelji mogu dublje razumjeti poruke koje autor želi prenijeti.

Simboli u djelu

Gjalski koristi brojne simbole kako bi naglasio teme i ideje svojih pripovijedaka:

• Stari krovovi i kurije – Simboliziraju aristokraciju na zalazu i nestanak starog poretka. Njihovo propadanje odražava sudbinu plemstva[1][2][3].
• Brezovica – Mjesto radnje koje utjelovljuje smjenu generacija i kraj feudalizma. Opisana je kao mjesto tajanstvenosti i prošlosti[1][5].
• Crkva i vrt – Ostaci tradicije i nekadašnjeg života. Njihovo stanje simbolizira odnos društva prema vlastitoj povijesti i nasljeđu[1].
• Portret Battorycha – Simbol oholosti i gordosti plemstva, ali i njihove ranjivosti pred promjenama[2][4].
• Satovi – Predstavljaju prolaznost vremena i neminovnost promjena, pred kojima ni plemstvo nije imuno[3][6].

Motivi

Autor se oslanja na raznovrsne motive kako bi oslikao život zagorskog plemstva i seljaka te društvene promjene 19. stoljeća:

• Propadanje plemstva
• Jačanje građanstva i kapitalizma
• Borba seljaka za svoja prava
• Opozicija prošlosti i sadašnjosti
• Promjene u društvu i mentalitetu
• Nostalgija za starim vremenima
• Tajanstvenost i bogatstvo prošlosti
• Ranjivost likova pred društvenim promjenama
• Nestalnost sreće i sudbine
• Unutarnji lomovi i sukobi likova

Ovi motivi isprepliću se kroz pripovijetke, stvarajući bogatu i slojevitu sliku jednog vremena.[2][4][5][6]

Alegorija i metafora

Gjalski vješto koristi alegoriju i metaforu kako bi prenio dublje poruke i značenja:

• Propadanje plemićkih kurija kao alegorija propasti aristokracije i feudalizma[1][2]
• Portret Battorycha kao metafora za oholost i ranjivost plemstva[2][4]
• Promjene godišnjih doba kao alegorija životnih ciklusa i društvenih mijena[3][6]
• Oluje i nevrijeme kao metafore za emocionalne lomove i sukobe likova[4][5]
• Labirint kao alegorija za složenost ljudskih sudbina i odnosa[3][6]

Korištenjem ovih stilskih figura, autor obogaćuje pripovijetke dodatnim slojevima značenja, potičući čitatelje na dublje promišljanje o temama i idejama zbirke.

Povijesni, društveni i kulturni kontekst

Zbirka “Pod starim krovovima” smještena je u specifičan povijesni okvir sredine 19. stoljeća, otprilike 30 godina nakon ukidanja kmetstva 1848. To razdoblje obilježava postepeno propadanje feudalnog društva i uspostava kapitalističkog sistema[1][3][4]. Hrvatska je tada bila pod vlašću Austro-Ugarske monarhije, sa svojim parlamentom sastavljenim od pripadnika različitih stranaka, što se spominje u uvodu zbirke pri opisu zasjedanja Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije[1][2][4].

Gjalski kroz svoje pripovijetke vješto oslikava društvene promjene i sukobe generacija među plemstvom:

• Starija generacija plemića, poput trojice zastupnika u tradicionalnoj odjeći, smatrani su “pretpotopnim ostacima”
• Mlađa delegacija prihvaća modernu europsku modu, simbolizirajući odmak od tradicije[1][2][4]

Ovaj kontrast ocrtava duboke promjene u društvu tog doba:

Kroz živopisne opise ambijenta, mentaliteta i običaja, Gjalski stvara autentičnu sliku društvenih prilika Zagorja krajem 19. stoljeća. Čitatelji tako dobivaju jedinstven uvid u bogati kulturni kontekst tog vremena, upoznajući se s ljepotom i teškoćama života u iščezlom svijetu plemićkih kurija i seoskih imanja. Ova zbirka predstavlja vrijedno književno svjedočanstvo o jednom dinamičnom razdoblju hrvatske povijesti, nudeći istovremeno univerzalne uvide u ljudsku prirodu i neizbježnost društvenih promjena.

Interpretacija i kritički osvrt

Gjalskijeva zbirka “Pod starim krovovima” nudi duboku analizu društva 19. stoljeća kroz živopisne pripovijetke. Autor vješto gradi kompleksne likove i odnose, stvarajući autentičnu sliku vremena:

• Prikazuje propadanje plemstva i jačanje građanstva
• Ističe borbu seljaka za svoja prava
• Dočarava nostalgiju za starim vremenima

Kroz simbole poput starih dvora, zapuštenih imanja i osiromašenih plemića, Gjalski naglašava neminovnost promjena. Koristi i druge motive:

Stilom i jezikom, autor stvara bogatu atmosferu prošlosti. Slikoviti opisi, dijalozi na kajkavštini te simboli propadanja pridonose autentičnosti prikaza. Različite pripovjedne tehnike, poput retrospekcije i unutarnjeg monologa, dodatno obogaćuju djelo.

Kritičari hvale Gjalskijevu vještinu ocrtavanja društvenih promjena kroz sudbine pojedinaca. Zbirka nudi univerzalne uvide u ljudsku prirodu i neizbježnost promjena, što je čini aktualnom i danas. Ipak, neki zamjeraju pretjeranu nostalgiju za starim vremenima i idealizaciju plemstva.

Sveukupno, “Pod starim krovovima” predstavlja vrijedno književno svjedočanstvo dinamičnog razdoblja hrvatske povijesti. Gjalskijev stil i tematika učinili su ga jednim od najistaknutijih pisaca svog vremena, a njegova djela i danas plijene pažnju čitatelja svojom slojevitošću i ljepotom.

Vlastiti dojam i refleksija

Zbirka pripovjedaka “Pod starim krovovima” Ksavera Šandora Gjalskog nudi čitateljima jedinstveno putovanje u prošlost, otkrivajući fascinantan svijet zagorskog plemstva i seljaka u 19. stoljeću. Kroz živopisne opise, kompleksne likove i autentične prikaze društvenih prilika, Gjalski stvara bogatu literarnu tapiseriju koja i danas odiše ljepotom i mudrošću.

Snaga Gjalskijeve pripovjedačke umjetnosti leži u njegovoj sposobnosti da uhvati duh vremena i prenese ga čitateljima na način koji je istovremeno realističan i poetičan. Svaka pripovijetka nudi nove uvide u ljudsku prirodu, suočavajući nas s univerzalnim temama poput prolaznosti, ljubavi, gubitka i društvenih promjena.

Čitajući ovu zbirku, nemoguće je ne diviti se Gjalskijevoj vještini kreiranja nezaboravnih likova i atmosfere. Od propadajućih plemićkih obitelji do borbe seljaka za svoja prava, “Pod starim krovovima” pruža bogat i slojevit prikaz jednog dinamičnog razdoblja hrvatske povijesti, ostavljajući trajni dojam na svakog čitatelja.