Podaci ili podatci? – Kako se ispravno piše?

Je li ispravno reći “podaci” ili “podatci”? Ovo je pitanje koje često zbunjuje mnoge, čak i one s izvrsnim poznavanjem hrvatskog jezika. Pravopisna pravila ponekad ostavljaju prostora za dvojbe, ali odgovor na ovu dilemu nije toliko kompliciran koliko se čini.

Oba oblika su pravilna – “podaci” i “podatci”, no njihova upotreba ovisi o stilu pisanja te osobnom izboru govornika. Ipak, oblik “podaci” češće se koristi u svakodnevnoj komunikaciji zbog svoje jednostavnosti.

Ispravno korištenje

Budući da su oba oblika, “podaci” i “podatci,” gramatički ispravna, ključno je znati gdje i kako ih koristiti bez zvučanja nespretno ili nepravilno. Jezik nije samo skup pravila – to je alat izražavanja koji treba biti jasan.

U formalnijim kontekstima poput stručnih radova, zakona ili tehničke dokumentacije često se preferira standardni oblik “podatci”. Ovaj izbor može ostaviti dojam preciznosti i pažnje prema jeziku, jer poštuje morfološka pravila tvorbe množine iz jednine riječi “podatak.” Međutim, nitko ne želi tekst koji zvuči kao robotski priručnik!

U svakodnevnom govoru ili ležernoj komunikaciji većina ljudi koristi jednostavniji oblik “podaci.” Njegova popularnost djelomično proizlazi iz učestalosti upotrebe na društvenim mrežama, u medijima i razgovorima. Pokušajte zamisliti prijatelja koji naglašava razliku usred ručka; vjerojatnije ćete odabrati spontanost nego udovoljavanje lingvističkim normama.

Dakle, odlučiti između ova dva pojma prvenstveno ovisi o publici kojoj se obraćate te tonu teksta. Ako piše članke za široku publiku bloga – igrat će sigurnije uz “podaci;” no akademska disertacija? Tamo bi tvrdokorni filolog očekivao vidjeti rigorozan stil uz formu “podatci.”

Primjeri pravilne upotrebe

Primjer 1: “Ti podatci su ukazivali na loše stanje gospodarstva i ekonomije.” Ovdje je jasno kako se oblik “podatci” koristi u formalnom kontekstu da bi tekst djelovao stručnije. Tko želi riskirati neozbiljan dojam?

Primjer 2: “O podatcima bi se dalo raspravljati, budući da su dobiveni na čudan način.” U ovom slučaju naglasak pada na povjerenje u informacije – jer nije li zanimljivo koliko često ulovimo informacije za koje nismo sigurni odakle dolaze?

Primjer 3: “Takvi podatci će razočarati šefa.” To je klasični primjer gdje je preciznost ključna, pogotovo kad govorimo o poslovnim rezultatima. Razočaranje? Garantirano.

Primjer 4: “Podatci su bili izloženi na zajedničkom sastanku na kraju kojeg su svi veselo zapljeskali.” Naravno, pljesak uvijek stiže kad konačno prikažete dobro pripremljenu prezentaciju podataka, zar ne?

Primjer 5: “Morao je provjeriti jesu li ti podatci točni.” Provjera i pouzdanost idu ruku pod ruku s oblikom “podatci”. Kome treba pogrešan Excel sheet? Nikome.

Primjer 6: “Njemu su ti podatci značili mnogo, a nama jako malo.” Savršen prikaz subjektivnosti vrijednosti informacija! Jednome zlato, drugome smeće.

Značenje i definicija

Podatak, što je to uopće? Na prvu zvuči dosadno, ali zapravo krije dublje značenje. Riječ je o činjeničnoj jedinici izraženoj brojem, riječju, slikom ili simboličkim prikazom – ukratko, bilo kojim načinom koji omogućava komunikaciju i obradu među ljudima i strojevima. Zamislite ih kao djeliće mozaika; bez njih nemamo cjelovitu sliku.

No tu sve postaje zanimljivo: podaci sami po sebi nisu ništa osim sirovih činjenica. Nemaju kontekst ni svrhu dokle god se ne obrade… I da budemo iskreni, beskorisni su do tada! Tisuću nasumičnih brojki na ekranu samo zbunjuje – treba im red kako bi postale korisne informacije.