Jeste li se ikada zapitali piše li se ispravno “riješimo” ili “rješimo”? Ova dvojba često zbunjuje i one koji inače dobro vladaju hrvatskim jezikom. Pravilno pisanje nije samo stvar pravopisa već i pravilnog razumijevanja gramatičkih pravila koja stoje iza ovih oblika.
Razumjeti razliku između ove dvije varijante ključno je za točnu komunikaciju na hrvatskom jeziku. U nastavku ćemo detaljno objasniti zašto je jedan oblik pravilan, a drugi pogrešan te kako lako možete izbjeći ovu čestu grešku.
Da stvar bude jednostavna – može se reći da je jedino “riješimo” gramatički ispravan oblik prema standardima hrvatskog jezika. Dolazi od glagola “riješiti”, što znači dovesti nešto do kraja, otkloniti problem ili pronaći rješenje. Nasuprot tome, oblik “rješimo” odražava samo kolokvijalnu grešku koju treba izbjegavati.
Kako prepoznati pravu formu? Važno je vratiti se na infinitiv: ako glagol završava na “-šiti”, kao kod “obrisati” (briše), pravilno ćemo koristiti dijelove poput riješi i riješimo u skladu s već jasno utvrđenim pravilima gramatike. U suprotnom, dolazimo u situaciju neopravdanih izmjena korijena koje zbunjuju slušatelja.
Glagol riješiti i njegova izvedenica “riješimo” imaju jedno jasno pravilo – uvijek birajte dug naglasak. Nema dileme, nema prostora za kreativnost kakvu ponekad volimo unijeti u jezik. Na primjer: „Riješit ćemo problem čim prije.“ Jeste li ikad čuli da netko koristi „rješimo“? Možda jeste, no to ne zvuči standardno niti ostavlja dojam pismenosti.
Proučavanje primjera poput: „Riješimo nesuglasice među nama”, otklanja svaku sumnju u ispravan postupak. Dakle, kad god završava na “-šiti”, koristite riješi-. Jezična pogreška “rješiti” nije samo suvišna; ona zbunjuje jer ruši osnovna gramatička načela hrvatskog jezika.
Izdvojeni primjeri uključuju rečenice kao što su:
Glagol riješiti u hrvatskom jeziku nosi višestruko značenje, a svako od njih ima svoje specifične kontekste. Prije svega, koristi se za označavanje donošenja odluka u formalnim situacijama – primjerice, sudovima ili administrativnim procesima: “Sudac je riješio spor.” Je li ikada itko sumnjao koliko težak može biti takav zadatak?
Drugo značenje uključuje određivanje ishoda ili pronalazak pravog odgovora između više mogućnosti. Na primjer, učenik koji vrišti nad matematičkom jednadžbom na kraju mora reći: “Napokon sam riješio problem!” Matematičke glavobolje su ipak univerzalne.
Dalje, glagol se povezuje s oslobađanjem – bilo da je riječ o doslovnom teretu poput nepodnošljive obveze ili nečem simboličnijem poput emotivne patnje. “Rješavam sebi život” dobiva sasvim novu dimenziju kada zvuči kao izlaz iz svakodnevnih drama.
About the author call_made
Često se sjetim svojih muka prilikom čitanja lektira, ali i iz ostalih predmeta, i upravo iz tog razloga se rodio ovaj blog. Tu sam da vam olakšam i ubrzam učenje! Na Puni.hr ćete pronaći sažetke lektira, skripte, prezentacije i ostale korisne materijale, posebno prilagođene za učenike osnovnih i srednjih škola. Trudim se obraditi što više predmeta i tema kako biste na jednom mjestu pronašli sve što vam treba. Nadam se da će vam moj trud pomoći da brže i lakše savladate školsko gradivo te se bolje pripremite za ispite i testove. Ako imate prijedloge i ideje za sadržaje koje biste željeli vidjeti ovdje, slobodno mi se javite.
Često se sjetim svojih muka prilikom čitanja lektira i upravo iz tog razloga se rodio ovaj blog. Tu sam da vam olakšam i ubrzam učenje!
Kad vam nitko ne može pomoći, uvijek možete računati na ovaj blog.
Puni.hr – Punimo vaše glave sa znanjem!