Šeštinski kišobran – nezaboravna lektira za mlade čitatelje

Šeštinski kišobran, djelo hrvatske književnice Nade Iveljić, nudi čitateljima toplu i dirljivu priču o odrastanju, prijateljstvu i životnim izazovima. Ova lektira prati putovanje djevojčice Rujane koja se suočava s promjenama i novim iskustvima nakon preseljenja iz rodnog sela u veliki grad Zagreb.

Kroz Rujanine doživljaje i susrete s novim prijateljima, Iveljić vješto oslikava univerzalne teme poput prilagodbe, prihvaćanja različitosti i važnosti obiteljskih veza, stvarajući djelo koje će se duboko dojmiti čitatelja svih uzrasta.

Rujana sa sobom nosi poseban dar – šeštinski kišobran, simbol njene povezanosti sa zavičajem i obitelji. Hoće li joj taj kišobran pomoći da pronađe svoje mjesto u novom okruženju i nauči vrijedne životne lekcije? Vrijeme je da otkrijemo ljepotu i mudrost skrivenu u stranicama ovog neodoljivog klasika dječje književnosti.

Uvod u lektiru

“Šestinski kišobran” je kratka priča koja na topao i dirljiv način prikazuje odrastanje dječaka Iveka. Pratimo njegove pustolovine na putu do Zagreba, gdje se suočava s neočekivanim situacijama i zanimljivim likovima.

Autor

Nada Iveljić, cijenjena hrvatska književnica, stoji iza ove šarmantne priče. Njezin bogat opus od čak 28 knjiga za djecu sadrži mnoga djela koja su postala neizostavni dio lektire. Među njima se posebno ističe upravo “Šestinski kišobran”, priča inspirirana narodnom predajom i tradicijom.

Iveljić vješto uvlači čitatelje u svijet svojih likova, donoseći im bliske i poučne priče. Njezin prepoznatljiv stil pisanja odlikuje se toplinom, humorom i dubokim razumijevanjem dječje psihe. Likovi koje stvara uvijek su plastični i životni, a njihove avanture pune uzbudljivih preokreta.

Osim po djelima za djecu, Nada Iveljić poznata je i kao autorica tekstova za slikovnice te igrokaza i radio drama. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja, uključujući:

• Nagradu “Grigor Vitez”
• Nagradu “Ivana Brlić-Mažuranić”
• Nagradu grada Zagreba

Svojim neumornim radom i predanošću continually obogaćuje hrvatsku dječju književnost već više od pola stoljeća.

Žanr i književna vrsta

“Šestinski kišobran” savršen je primjer djela dječje književnosti u formi kratke priče. Specifičnost ove zbirke leži u spajanju elemenata usmene narodne predaje s modernim svjetonazorom. Autorica crpi inspiraciju iz starih zanata i rukotvorina, vješto ih utkajući u priču blisku današnjem djetetu.

Karakteristike ovog žanra i vrste u “Šestinskom kišobranu” uključuju:

1. Jednostavnost izraza – rečenice i riječi prilagođene su dječjem uzrastu
2. Avanturistički zaplet – radnja je dinamična, puna neočekivanih obrata
3. Poučnost – kroz zabavnu priču provlače se odgojne poruke
4. Bliskost tematike – glavni lik i njegov svijet bliski su iskustvu djeteta
5. Maštovitost – spoj realnog i fantastičnog elementa potiče dječju kreativnost

Kratke priče poput ovih služe ne samo zabavi, već i kao uvod u svijet književnosti i čitanja. Njihova primjerena dužina i zanimljivi zapleti čine ih idealnim štivom za mlade čitatelje koji tek otkrivaju čari pisane riječi. Ujedno, one pružaju dragocjen uvid u svijet djetinjstva i odrastanja, potičući empatiju i razumijevanje.

Mjesto i vrijeme

Iako priča “Šestinski kišobran” ne nudi eksplicitne detalje o specifičnoj lokaciji i vremenskom periodu, mogu se izvući određeni zaključci iz konteksta. Radnja se odvija u nekom neimenovanom selu ili ruralnom području, što se vidi iz spomena Ivekove kuće i majke koja kod kuće lije suze[1]. S druge strane, grad Zagreb se spominje kao odredište u koje Ivek odlazi u jednoj od varijanti priče, ali to nije središnji element same priče[3].

Vrijeme radnje nije precizno određeno, no stil pisanja i tematika sugeriraju da se događaji odvijaju u nedavnoj prošlosti[3]. Iako nema izravnog navođenja godišnjeg doba, motivi kiše i sušenja kišobrana ukazuju da se radnja može smjestiti u bilo koje vlažnije razdoblje godine. Unatoč nedostatku konkretnih vremenskih i geografskih odrednica, priča vješto gradi univerzalnu priču s kojom se čitatelji mogu poistovjetiti.

Neodređenost mjesta i vremena omogućuje da se fokus stavi na Ivekovu pustolovinu i interakcije s okolinom. Kroz njegove doživljaje istražuju se teme odrastanja, suočavanja s novim situacijama i važnosti obiteljskih veza. Šeštinski kišobran pritom postaje simbol Ivekove povezanosti s domom i obitelji, bez obzira na fizičku udaljenost.

Tema i ideja djela

Nada Iveljić u priči “Šestinski kišobran” vješto istražuje međuljudske odnose i izazove modernog života kroz putovanje mladog lika Iveka. Ovo slojevito djelo bavi se univerzalnim temama poput usamljenosti, obiteljskih veza i sukoba generacija.

Glavna tema

Središnja tema “Šestinskog kišobrana” je otuđenost i nedostatak povezanosti među ljudima u suvremenom, urbanom okruženju. Ivekovo lutanje gradom i interakcije s raznim likovima ocrtavaju sliku društva u kojem pojedinci često ostaju izolirani, usprkos fizičkoj blizini. Kroz Ivekove oči, autorica nam pruža uvid u izazove pronalaženja istinske ljudske povezanosti u svijetu punom usamljenih duša.

Sporedne teme

Uz glavnu temu, Iveljić vješto upliće nekoliko sporednih motiva:

• Usamljenost i izolacija: Ivekovi susreti s prolaznicima i stanovnicima zgrade otkrivaju duboko ukorijenjenu usamljenost urbanog života.
• Važnost obitelji: Brižan odnos Ivekove majke prema njemu ističe značaj obiteljske ljubavi i podrške.
• Generacijski jaz: Ivekove interakcije s gospođom s kišobranom i susjedom Francekom ocrtavaju razlike u stavovima i ponašanju različitih generacija.

Ideja djela

Dublja ideja iza “Šestinskog kišobrana” leži u preispitivanju kvalitete međuljudskih odnosa u modernom dobu. Kroz Ivekovu potragu za povezanošću, Iveljić poziva čitatelje da promisle o vlastitim vezama i otuđenosti koja često prožima suvremeno društvo. Djelo sugerira da, unatoč tehnološkom napretku i životnom tempu, ljudska toplina i razumijevanje ostaju neprocjenjivi.

Motivi i simboli povezani s temom

Iveljić koristi nekoliko upečatljivih motiva i simbola kako bi naglasila teme priče:

Motiv/Simbol	Značenje
Šestinski kišobran	Povezanost s tradicijom i obitelji
Lutanje gradom	Potraga za smislom i povezanošću
Nepoznati prolaznici	Otuđenost modernog društva
Ivekov dom	Utočište i obiteljska toplina

Ovi elementi se provlače kroz cijelu priču, podcrtavajući glavne teme i pružajući čitatelju dublje razumijevanje Ivekovih iskustava. Posebno se ističe naslovni šestinski kišobran, simbol Ivekove povezanosti s majkom i tradicijom, koji mu pruža utjehu u nepredvidivom urbanom svijetu.

Kompozicija djela

Priča “Šestinski kišobran” Nade Iveljić vješto je strukturirana, s uvodom, zapletom, vrhuncem, raspletom i zaključkom. Svaki dio kompozicije doprinosi cjelokupnom dojmu i poruci djela.

Uvod

Uvod nas uvodi u idilični ambijent sela Šestine, smještenog između Zagreba i Medvednice. Iveljić majstorski oslikava mirno ljetno jutro, stvarajući atmosferu bezbrižnosti i sklada. Ovi početni opisi postavljaju ton priče i privlače čitatelja u svijet likova.

Tablica: Obilježja uvoda

Element	Opis
Ambijent	Idilično selo Šestine između grada i planine
Vrijeme	Mirno ljetno jutro
Atmosfera	Bezbrižnost, sklad, harmonija

Zaplet

Zaplet se počinje razvijati kada iznenadna oluja prekine idiličnu atmosferu sela. Pad kišobrana na zemlju postaje ključni trenutak, pokrećući niz događaja i reakcija među mještanima. Kišobran, koji pripada jednom od seljana, postaje središnji element zapleta.

Obilježja zapleta:

• Prekid idile olujom
• Pad kišobrana kao ključni događaj
• Reakcije i interakcije mještana

Vrhunac

Vrhunac priče otkriva dublje značenje kišobrana i njegovu povezanost sa stanovnicima Šestina. Kišobran postaje simbol zajedništva i međusobne povezanosti ljudi, kao i njihove otpornosti pred životnim nedaćama. Ovo saznanje donosi novu dimenziju priči, naglašavajući važnost ljudskih veza i solidarnosti.

Rasplet

Nakon vrhunca, rasplet donosi razrješenje događaja vezanih uz kišobran. Mještani pronalaze način da se suoče s izazovima i promjenama koje je donijela oluja. Kroz njihove postupke i interakcije, čitatelj stječe uvid u snagu zajednice i važnost međusobne podrške u teškim vremenima.

Koraci raspleta:

1. Mještani se suočavaju s posljedicama oluje
2. Pronalaze rješenja kroz suradnju i podršku
3. Kišobran postaje simbol njihove povezanosti

Zaključak

Zaključak priče zaokružuje temu i poruku djela. Iveljić vješto povezuje simboliku kišobrana s vrijednostima zajedništva, otpornosti i ljubavi prema zavičaju. Čitatelji su pozvani da promisle o važnosti međuljudskih odnosa i povezanosti s vlastitim korijenima. “Šestinski kišobran” tako postaje metafora za snagu pojedinca i zajednice u suočavanju s životnim izazovima.

Kratki sadržaj

Ivek, glavni lik priče “Šestinski kišobran”, odlučuje se uputiti u veliki grad Zagreb. No, njegova pustolovina ne prolazi bez neočekivanih prepreka:

• Gubitak kišobrana i čizama
• Zaspivanje na nepoznatom mjestu
• Zabrinutost majke zbog nestanka

Iako Ivek prolazi kroz nevolje, na kraju se kišobran i čizme pronalaze nedaleko od njegove kuće. Ova kratka, ali uzbudljiva avantura fokusira se na Ivekove doživljaje i emocionalne reakcije njegove obitelji.

Nada Iveljić vješto gradi priču temeljenu na narodnoj predaji i starim rukotvorinama, poput šestinskog kišobrana. Upravo zbog svoje pristupačnosti i poučnosti, “Šestinski kišobran” često se nalazi na popisima lektire za mlađe razrede osnovne škole.

Tablica: Ključni elementi priče

Element	Opis
Protagonist	Ivek
Mjesto radnje	Zagreb i okolica
Izgubljeni predmeti	Kišobran i čizme
Tema	Pustolovina i obiteljske veze

Kroz Ivekovu priču, Iveljić istražuje teme odrastanja, suočavanja s izazovima i važnosti obitelji. Ova topla i dirljiva priča uvlači čitatelje u svijet dječje mašte i avanture, ostavljajući trajnu poruku o snazi ljubavi i zajedništva.

Redoslijed događaja

Priča započinje kada se jednog ljetnog jutra nad selom Šestine spusti jak pljusak. Ivek, radoznao i zaigrani dječak, odlučuje istražiti kuda otječe sva ta voda. Uzima veliki crveni kišobran sa šarenim obrubom, koji mu je izradio djed, i kreće u avanturu[1][2].

Kako mu nošenje kišobrana postaje preteško, Ivek se dosjetljivo snalazi – okreće kišobran naopako i koristi ga kao lađu. Veslajući čizmama, plovio je zagrebačkim ulicama[1][2]. No, na tom uzbudljivom putovanju umor ga svlada pa Ivek utone u san na klupi. Naglo ga budi snažan udar vjetra koji mu otima kišobran iz ruku[1][2].

Otad počinje Ivekova potraga za izgubljenim kišobranom po raznim dijelovima Zagreba:

• Gradske ulice
• Trgovi
• Tržnica
• Parkovi

Lutajući nepoznatim dijelovima grada, uplašen i sam, Ivek nailazi na razne zanimljive likove i situacije[2]. Ključni trenuci u priči su:

Događaj	Značaj
Gubitak kišobrana	Početak pustolovine
Lutanje gradom	Upoznavanje novih ljudi i mjesta
Pronalazak kišobrana	Sretan završetak i povratak kući

Kroz Ivekovu avanturu, autorica vješto isprepliće teme odrastanja, hrabrosti i obiteljske povezanosti. Maštovita i topla priča osvaja čitatelje svih uzrasta, a “Šeštinski kišobran” postaje omiljena lektira mnogih generacija.

Analiza likova

Priča “Šestinski kišobran” autorice Nade Iveljić obiluje zanimljivim i upečatljivim likovima. Glavni i sporedni likovi pažljivo su oblikovani, a njihovi međusobni odnosi čine okosnicu radnje.

Glavni likovi

Ivek

• Glavni lik priče, radoznao i hrabar dječak koji živi u selu Šestine[2][3].
• Poznat po bujnoj mašti i neprestanoj radoznalosti, Ivek se ne boji izazova i voli istraživati[1][2].
• Uzeo djedov kišobran i krenuo u pustolovinu po kiši, ploveći ulicama Zagreba[1][2][3].

Kišobran

• Simboličan lik sa značajnom ulogom, izrađen 1895. od djeda Martina Skalara[1][2][3].
• Crven sa šarenim obrubom i dugačkom drvenom ručkom[1][2].
• Služi kao zaštita od kiše i lađa za Ivekovu avanturu, ima vlastite “osjećaje” i pjeva pjesmice[1][3].

Sporedni likovi

Djed Martin Skalar

• Ivekovo djed koji je izradio kišobran s urezanim svojim imenom i godinom izrade[2][3].
• Njegova vještina izrade kišobrana kasnije pomaže u dokazivanju vlasništva[3].

Majka

• Brižna majka zabrinuta zbog Ivekovog nestanka tijekom njegove pustolovina[2].
• Traži ga po gradu i na kraju ga pronalazi na neobičnom mjestu[1][2].

Odnosi između likova

Odnosi između likova u priči “Šestinski kišobran” pažljivo su isprepleteni:

Likovi	Odnos
Ivek i kišobran	Neraskidiva veza, kišobran je Ivekov suputnik i zaštitnik u avanturama
Ivek i djed	Topao odnos unuka i djeda, povezani preko kišobrana kao obiteljskog blaga
Ivek i majka	Brižan odnos majke i sina, majka ga traži i brine se za njegovu sigurnost

Ivekova povezanost s kišobranom i djedom simbolizira važnost obiteljskih korijena i tradicije. S druge strane, njegov odnos s majkom ocrtava toplinu obiteljske ljubavi i zaštite. Ovi odnosi čine srž priče, pružajući uvid u Ivekovo odrastanje i formiranje osobnosti kroz interakcije s bližnjima.

Stil i jezik djela

Nada Iveljić vješto koristi jednostavan i slikovit jezik kako bi dočarala toplu i dirljivu priču o odrastanju. Autoričin stil pisanja upotpunjen je mudrim stilskim sredstvima i narativnim tehnikama koje omogućuju čitateljima da se užive u likove i zbivanja.

Stilske figure i izražajna sredstva

Iveljić obogaćuje tekst raznim stilskim figurama i izražajnim sredstvima:

• Epiteti: Autorica često koristi epitete poput “veliki crveni kišobran” ili “radoznali dječak” kako bi likove i predmete učinila živopisnijima.
• Usporedbe i metafore: Uspoređujući kišobran s “velikim crvenim balonom” ili Ivekovo lutanje s “potragom za blagom”, Iveljić stvara upečatljive slike koje pojačavaju dojam pustolovina.
• Personifikacija: Kišobran je često personificiran, pripisuju mu se ljudske osobine poput “veselog skakutanja” ili “tužnog uzdaha”, što ga čini simboličnim likom u priči.
• Onomatopeja: Zvukovi poput “fiju-fiju” vjetra ili “kap-kap” kiše dočaravaju živopisnu atmosferu i potiču maštu čitatelja.

Narativne tehnike

Autorica primjenjuje razne narativne tehnike kako bi priču učinila uzbudljivom i poučnom:

1. Retrospekcija: Kroz Ivekova sjećanja na djeda i njihove zajedničke trenutke, čitatelji dobivaju uvid u snažnu obiteljsku povezanost.
2. Dijalog: Razgovori između likova, poput Iveka i prolaznika koje susreće, otkrivaju njihove osobnosti i potiču razvoj radnje.
3. Opisi: Detaljni opisi grada, ulica i parkova stvaraju živopisnu pozadinu za Ivekovu pustolovinu i omogućuju čitateljima da vizualiziraju zbivanja.
4. Unutarnji monolog: Uvid u Ivekove misli i osjećaje pruža dublje razumijevanje njegovog lika i izazova s kojima se suočava tijekom odrastanja.

Ton i atmosfera

Šeštinski kišobran odlikuje se toplim i vedrim tonom koji odražava bezbrižnost djetinjstva i radost otkrivanja svijeta. Iveljić vješto gradi atmosferu koja oscilira između:

• Uzbuđenja i avanture: Ivekovo lutanje gradom ispunjeno je iznenađenjima i neočekivanim susretima koji stvaraju osjećaj pustolovina.
• Nostalgije i sjete: Sjećanja na djeda i obiteljske trenutke unose notu nostalgije i naglašavaju važnost obiteljskih veza.
• Razigranosti i humora: Duhoviti dijalozi i simpatične situacije u koje Ivek upada donose osmijeh na lica čitatelja i održavaju vedru atmosferu djela.

Kroz spretno odabrane riječi i izraze, Nada Iveljić gradi šarmantan i topao stil pripovijedanja koji “Šestinski kišobran” čini privlačnim i nezaboravnim djelom za mlade čitatelje.

Simbolika i motivi

“Šeštinski kišobran” autorice Nade Iveljić prepoznatljiv je po bogatoj simbolici i motivima koji se provlače kroz djelo. Oni dodaju dubinu priči, ocrtavaju likove i prenose važne poruke mladim čitateljima.

Simboli u djelu

Nekoliko ključnih simbola u “Šeštinskom kišobranu” uključuje:

• Kišobran: Šareni, ručno izrađen šeštinski kišobran predstavlja:
• Povezanost s obitelji i tradicijom (djed ga je izradio)
• Zaštitu i sigurnost (štiti od kiše)
• Maštu, radoznalost i pustolovina (potiče Iveka na istraživanje)
• Grad Zagreb: Urbana sredina simbolizira:
• Moderan, užurban život
• Otuđenost i nedostatak bliskosti među ljudima
• Suprotnost seoskom, obiteljskom okruženju
• Voda, kiša i lokve: Elementi vode predstavljaju:
• Promjene i izazove odrastanja
• Prepreke koje treba savladati
• Pročišćenje i novi početak

Motivi

Autorica vješto upliće razne motive kako bi istražila univerzalne teme i životne lekcije:

1. Pustolovina i radoznalost

• Ivekova hrabrost i želja za istraživanjem
• Otkrivanje novog i nepoznatog
• Rast kroz izazove i iskustva

1. Obitelj i tradicija

• Snažna povezanost Iveka s djedom i majkom
• Prenošenje mudrosti i vještina kroz generacije
• Važnost obiteljske podrške i ljubavi

1. Odrastanje i sazrijevanje

• Suočavanje s novim situacijama i emocijama
• Učenje odgovornosti i samostalnosti
• Prihvaćanje promjena i prilagodba

1. Prijateljstvo i empatija

• Ivekovi susreti s raznim likovima
• Važnost razumijevanja i pomaganja drugima
• Prevladavanje usamljenosti kroz povezanost

Alegorija i metafora

Osim simbola i motiva, Iveljić koristi alegoriju i metaforu kako bi prenijela dublju poruku:

• Ivekovo putovanje kroz Zagreb alegorijski predstavlja životni put i izazove odrastanja
• Gubitak i pronalazak kišobrana je metafora za važnost ustrajnosti i vjere u sebe
• Interakcije s nepoznatim ljudima odražavaju nužnost empatije i otvorenog uma u odnosu s drugima

Ovi stilski postupci dodaju slojeve značenja priči, potičući mlade čitatelje na razmišljanje o vlastitim iskustvima i vrijednostima. Alegorija Ivekovog putovanja i metafora kišobrana kao vodstva kroz život stvaraju snažne slike koje ostaju s čitateljima dugo nakon što sklope korice knjige.

Povijesni, društveni i kulturni kontekst

Povijesni kontekst

Priča “Šestinski kišobran” smještena je u vrijeme kada su kišobrani bili uobičajeni modni i funkcionalni dodatak. Iako točno razdoblje radnje nije precizno navedeno, pretpostavlja se da se priča odvija sredinom 20. stoljeća, u doba kad je selo Šestine još uvijek očuvalo svoj ruralni karakter. Ovaj vremenski okvir daje priči autentičnost i omogućuje čitateljima da se užive u atmosferu prošlih vremena.

Autorica Nada Iveljić, hrvatska književnica poznata po svojim djelima za djecu, vješto je utkala duh vremena u svoju priču. Njezino poznavanje društvenih prilika i običaja tog razdoblja očituje se u detaljima poput:

• Opisa seoskog života u Šestinama
• Prikaza Zagreba kao rastućeg grada
• Korištenja kišobrana kao svakodnevnog predmeta

Ovi elementi pridonose vjerodostojnosti i šarmu priče, omogućujući čitateljima da se povežu s likovima i njihovim iskustvima u specifičnom povijesnom kontekstu.

Društveni kontekst

“Šestinski kišobran” istražuje društvene razlike između ruralnog i urbanog života kroz Ivekovu pustolovinu. Njegov put od Šestina do Zagreba simbolizira prijelaz iz jednostavnog, seoskog okruženja u kompleksnost i užurbanost grada. Ova podjela naglašava kontraste u načinu života i iskustvima djece u različitim sredinama.

Ivek utjelovljuje vrline poput hrabrosti, radoznalosti i samostalnosti. Njegovo upuštanje u avanturu odražava društvene vrijednosti koje se cijene i potiču kod mladih. S druge strane, briga njegove majke i toplina obiteljskih veza ističu važnost obitelji kao temelja društva.

Kroz interakcije s različitim likovima tijekom svoje potrage za kišobranom, Ivek također otkriva složenost međuljudskih odnosa i izazove komunikacije u urbanom okruženju. Ovi susreti ocrtavaju sliku društva u kojem pojedinci često ostaju otuđeni i izolirani unatoč fizičkoj blizini.

Kulturni kontekst

Priča “Šestinski kišobran” duboko je ukorijenjena u hrvatsku kulturnu baštinu. Sam šestinski kišobran, po kojem priča nosi naziv, predstavlja tradicionalni ručno izrađen kišobran karakterističan za selo Šestine. Ovaj jedinstveni predmet je simbol lokalnog identiteta, obrta i folklora.

Nadalje, priča slavi ljepotu i značaj Zagreba kao kulturnog i povijesnog središta. Čitatelji se upoznaju s gradskim znamenitostima, običajima i načinom života kroz Ivekove oči. Njegova pustolovina otkriva skrivene dragulje grada i bogatu kulturnu scenu.

Osim toga, “Šestinski kišobran” odražava vrijednost usmene predaje i storytellinga u hrvatskoj kulturi. Djelo je ispričano na šarmantan i jednostavan način, u duhu tradicije prenošenja priča s generacije na generaciju. Autorica Nada Iveljić vješto je uklopila elemente narodne baštine u suvremenu dječju priču, čuvajući i promovirajući kulturno nasljeđe.

Kroz spoj tradicije i modernosti, ruralne topline i urbane složenosti, priča “Šestinski kišobran” predstavlja bogat kulturni mozaik hrvatskog društva. Ona slavi jedinstvene običaje, predmete i vrijednosti koji oblikuju hrvatski identitet, nudeći mladim čitateljima uvid u vlastitu kulturnu baštinu na zabavan i poučan način.

Interpretacija i kritički osvrt

Mjesto i vrijeme radnje

Radnja priče “Šeštinski kišobran” odvija se na dva ključna mjesta:

1. Šestine – idilično selo podno Medvednice, rodno mjesto glavnog lika Iveka
2. Zagreb – glavni grad Hrvatske, posebno njegove ulice, trgovi i tržnica Dolac

Iako vrijeme radnje nije precizno određeno, iz opisa se može zaključiti da se odvija jednog ljetnog dana, neposredno nakon snažne kiše koja je preplavila zagrebačke ulice.

Kratak sadržaj

Radoznali i odvažni dječak Ivek, stanovnik Šestina, odlučuje istražiti Zagreb tijekom jake kiše, naoružan velikim crvenim kišobranom koji mu je izradio djed. Kišobran postaje Ivekova lađa kojom plovI ulicama, dok mu čizme služe kao vesla na tom neobičnom putovanju.

Nakon uzbudljive pustolovine, umoran Ivek tone u san na klupi, no iznenada jak vjetar odnosi njegov kišobran. Ivek kreće u potragu za svojim dragocjenim kišobranom koji naposljetku pronalazi kod nepoznate žene na tržnici Dolac. Uz pomoć susjeda Franceka koji potvrđuje Ivekovo vlasništvo, dječak uspijeva vratiti svoj izgubljeni kišobran.

Analiza likova

Glavni likovi priče su:

Lik	Opis
Ivek	Protagonist, znatiželjan, hrabar i maštovit dječak iz Šestina
Kišobran	Simboličan “lik”, Ivekov vjeran pratitelj i zaštitnik na pustolovina

Uz glavne likove, važnu ulogu imaju i sporedni likovi poput Ivekovog djeda koji mu izrađuje kišobran, brižne majke koja ga traži te susjeda Franceka koji pomaže u pronalasku kišobrana. Svi oni doprinose stvaranju tople i autentične atmosfere priče.

Vlastiti dojam i refleksija

Priča “Šeštinski kišobran” Nade Iveljić ostavlja topao i šarmantan dojam, nudeći čitateljima uvid u bezbrižnost djetinjstva, važnost obitelji i izazove odrastanja. Kroz Ivekovu pustolovinu, autorica vješto istražuje univerzalne teme i životne lekcije, potičući mlade čitatelje na razmišljanje o vlastitim iskustvima i vrijednostima.

Spoj tradicije i modernosti u priči stvara bogat kulturni mozaik hrvatskog društva, slaveći jedinstvene običaje i baštinu. Simbolika šestinskog kišobrana i grada Zagreba dodaje dublje slojeve značenja, dok stilski postupci i narativne tehnike čine ovo djelo nezaboravnim i privlačnim za mlade čitatelje.

“Šeštinski kišobran” je topla i poučna priča koja će zasigurno ostaviti trag u srcima mladih čitatelja, potičući ih na istraživanje vlastitog identiteta, vrijednosti i povezanosti s bližnjima u svijetu koji se neprestano mijenja.