Svakodnevna komunikacija temelji se na prenošenju tuđih riječi i misli, bilo doslovno ili prepričavanjem. U hrvatskom jeziku, kao i u mnogim drugim jezicima, razlikujemo dva načina prenošenja tuđih riječi: upravni i neupravni govor.
Upravni govor vjerno prenosi izvorne riječi govornika koristeći navodnike ili crtice, dok neupravni govor predstavlja prepričavanje tuđih riječi uz određene gramatičke promjene. Ova dva oblika govora ključna su za precizno i jasno prenošenje informacija u pisanoj i usmenoj komunikaciji.
Razumijevanje razlike između upravnog i neupravnog govora nije samo gramatičko pravilo – to je vještina koja omogućuje preciznije izražavanje i bolje razumijevanje teksta. Dok upravni govor zadržava autentičnost izrečenog, neupravni nam omogućuje elegantno prepričavanje i prilagodbu kontekstu.
Definicija upravnog govora
Upravni govor predstavlja doslovno prenošenje tuđih riječi točno onako kako ih je govornik izgovorio. U pisanome tekstu upravni govor označava se navodnicima ili crticama koji odvajaju izvorne riječi od ostatka teksta.
Osnovni elementi upravnog govora:
- Navođenje izvornih riječi bez ikakvih promjena
- Upotreba navodnika („”) u rukopisnome tekstu
- Korištenje crtica (—) u tiskanome tekstu
- Zadržavanje originalnih glagolskih vremena
- Očuvanje izvornih zamjenica
Pravila označavanja upravnog govora u tekstu:
- Navodnike otvaramo na početku upravnog govora
- Sve interpunkcijske znakove stavljamo unutar navodnika
- Navodnike zatvaramo nakon posljednje riječi upravnog govora
- Crtice postavljamo na početku novog reda za dijaloge
| Oblik teksta | Oznaka upravnog govora |
|---|---|
| Rukopisni | Navodnici („”) |
| Tiskani | Navodnici ili crtice |
- „Danas je lijep dan”, rekla je Ana.
- —Sutra idemo na izlet —najavio je učitelj.
- „Nemoj kasniti!” upozorila ga je majka.
Definicija neupravnog govora
Neupravni govor predstavlja indirektno prenošenje tuđih riječi ili misli kroz prepričavanje. U hrvatskom jeziku neupravni govor koristi posebne uvodni glagole i zahtijeva gramatičke promjene izvornog teksta.
Karakteristike neupravnog govora uključuju:
- Promjenu osobnih zamjenica prema novom kontekstu (ja postaje on/ona)
- Prilagodbu glagolskih vremena ovisno o vremenu uvodnog glagola
- Izostavljanje navodnika i interpunkcijskih znakova izvornog teksta
- Upotrebu veznika “da” nakon uvodnih glagola
Glavni uvodni glagoli u neupravnom govoru:
| Glagol | Primjer upotrebe |
|---|---|
| priznati | Vozačica je priznala da su se izgubili |
| složiti se | Svi su se složili da je situacija hitna |
| najaviti | Ken je najavio da ima rješenje |
Transformacija upravnog u neupravni govor uključuje sljedeće promjene:
- Zamjenice prvog lica prelaze u treće lice
- Prezent prelazi u perfekt ili pluskvamperfekt
- Prilozi vremena i mjesta prilagođavaju se novom kontekstu
- Izravna pitanja postaju zavisne upitne rečenice
- Uvodni glagol
- Veznik “da”
- Subjekt
- Predikat
- Ostali dijelovi rečenice
Kako pretvoriti upravni u neupravni govor?
Pretvaranje upravnog u neupravni govor zahtijeva pet ključnih promjena u strukturi rečenice:
- Uvođenje veznika “da”
- Dodaje se veznik “da” nakon uvodnog glagola
- Uklanjaju se navodnici iz izvornog teksta
- Primjer: “Gladan sam” → Rekao je da je gladan
- Promjena osobnih zamjenica
- Prvo lice prelazi u treće lice
- Posvojne zamjenice mijenjaju perspektivu
- Primjer: “Moja torba je teška” → Rekla je da je njezina torba teška
- Prilagodba glagolskih vremena
- Sadašnje vrijeme prelazi u prošlo
- Perfekt prelazi u pluskvamperfekt
- Primjer: “Čitam knjigu” → Rekao je da čita/je čitao knjigu
- Promjena priloga vremena i mjesta
- Danas → toga dana
- Ovdje → tamo
- Sutra → sljedeći dan
- Primjer: “Dolazim danas” → Rekla je da dolazi toga dana
- Transformacija upitnih rečenica
- Uklanjaju se upitnici
- Koriste se upitni veznici (li, što, koji, gdje)
- Primjer: “Gdje si bio?” → Pitao je gdje je bio
| Uvodni glagol | Primjer upotrebe |
|---|---|
| reći | Rekao je da dolazi |
| kazati | Kazala je da je umorna |
| pitati | Pitao je hoće li doći |
| odgovoriti | Odgovorila je da ne zna |
Promjena glagolskih vremena
U neupravnom govoru glagolska vremena se prilagođavaju prema perspektivi prepričavanja, pomičući se jedan korak unatrag u vremenu.
Promjena zamjenica (ja → on/ona, ti → on/ona, itd.)
Promjena zamjenica u neupravnom govoru odvija se prema sljedećem obrascu:
- “Ja” postaje “on” ili “ona”
- “Ti” postaje “on” ili “ona”
- “Mi” postaje “oni”
- “Moj/moja/moje” postaje “njegov/njezin/njihov”
Primjer:
- Upravni: “Volim svoj posao.”
- Neupravni: “Ana je rekla da voli svoj posao.”
Promjena priloga mjesta i vremena
Prilozi mjesta i vremena mijenjaju se prema novoj perspektivi:
- “ovdje” → “tamo”
- “danas” → “taj dan”
- “sutra” → “sljedeći dan”
- “jučer” → “prethodni dan”
- “sada” → “tada”
Uklanjanje navodnika i prilagodba interpunkcije
Pri pretvorbi u neupravni govor:
- Uklanjaju se navodnici koji označavaju izravni citat
- Dodaje se veznik “da” nakon uvodnog glagola
- Interpunkcijski znakovi premještaju se iza veznika “da”
- Upitnici i uskličnici zamjenjuju se točkom
Promjena upitnih rečenica u izjavne
Upitne rečenice transformiraju se prema ovim pravilima:
- “Jesi li” postaje “je li”
- “Gdje” ostaje “gdje”
- “Kada” ostaje “kada”
- “Zašto” ostaje “zašto”
- Inverzija subjekta i predikata vraća se u prirodni poredak
- Upravni: “Gdje ideš?”
- Neupravni: “Pitao je gdje ide.”
Primjeri upravnog govora u književnosti
Upravni govor u književnosti predstavlja snažno izražajno sredstvo koje omogućava autorima prenošenje autentičnih dijaloga i misli književnih likova. U hrvatskim književnim djelima upravni govor se označava na dva načina:
Označavanje navodnicima:
- “Imam jedinicu jer me profesor proganja”, požalio se učenik.
- “Pitam zašto”, rekao je Pukšec. “Svi su za socijalizam.”
Označavanje crticama:
- Vratio se sin nadzornika – reče Pukšec – bio je slavenofil.
- Bio je veli razočaran – nastavi on – nema ni boga tko bi to zaustavio.
Upravni govor u književnosti karakteriziraju sljedeći elementi:
- Doslovno prenošenje riječi
- Zadržavanje izvornog oblika riječi
- Očuvanje originalnih glagolskih vremena
- Zadržavanje izvornih zamjenica
- Pozicija upravnog govora
- Na početku rečenice: “Kolosalno”, uzviknuo je.
- U sredini rečenice: “Zašto ne dolazim nikada”, pitali su me.
- Na kraju rečenice: Pripovjedač je zaključio: “Tako ovaj primjer očito prikazuje.”
- Interpunkcijski znakovi
| Pozicija znaka | Primjer |
|----------------|---------|
| Unutar navodnika | "Gladan sam!" rekao je. |
| Izvan navodnika | "Gdje si bio", upitala je majka. |
| Kombinacija | "Jesi li umoran?", zabrinuto je pitala. |- Karakterizaciju likova kroz njihov način govora
- Dinamiziranje pripovjednog teksta
- Stvaranje dramske napetosti
- Prenošenje emocionalnih stanja likova
Primjeri neupravnog govora u književnosti i novinarstvu
Neupravni govor u književnosti služi kao snažno pripovjedno sredstvo koje stavlja pripovjedača u prvi plan. U romanu “Davni dani” Miroslava Krleže pripovjedač filtrira tuđe riječi kroz vlastitu perspektivu:
“Priča Pukšec: vratio se sin nadzornika R. iz Rusije. Bio je, veli, slavenofil, a sada se je, veli, razočarao. Pitam zašto. Svi su, veli, za socijalizam. I caristi, veli, isto tako.”
U novinarstvu neupravni govor pomaže sažeti izjave sugovornika. Primjeri transformacije direktnih izjava u neupravni govor:
Upravni govor:
- “Ne vidim smisao u ovome.” → Ministar je izjavio da ne vidi smisao u tome.
- “Situacija je hitna!” → Stručnjaci su upozorili da je situacija hitna.
Najčešći uvodni glagoli u novinarskom neupravnom govoru:
- priznati (Vozačica je priznala da su se izgubili)
- najaviti (Ravnatelj je najavio da se uvode nove mjere)
- složiti se (Predstavnici su se složili da je potrebna reforma)
Slobodni neupravni govor kao posebna tehnika omogućuje:
- Stapanje pripovjedačeve perspektive s mislima likova
- Izostavljanje uvodnih glagola
- Zadržavanje emocionalnog tona izvornog govora
- Unutarnjim monolozima
- Psihološkoj karakterizaciji likova
- Prenošenju kolektivne svijesti
Kako se mijenjaju glagolska vremena pri pretvorbi?
Prezent → perfekt
Pri pretvorbi upravnog govora u neupravni, prezent se mijenja u perfekt kada se izjava odnosi na prošlost. Primjeri:
- “Učim za ispit” → “Rekla je da je učila za ispit”
- “Radim u školi” → “Rekao je da je radio u školi”
- “Volim čitati” → “Rekla je da je voljela čitati”
Perfekt → pluskvamperfekt
Perfekt prelazi u pluskvamperfekt u neupravnom govoru kada se događaj odvio prije trenutka prepričavanja. Primjeri:
- “Napisao sam zadaću” → “Rekao je da je bio napisao zadaću”
- “Položila sam ispit” → “Rekla je da je bila položila ispit”
- “Kupili smo kuću” → “Rekli su da su bili kupili kuću”
Futur → futur prošli
Futur prvi se pretvara u futur prošli kada se prenosi izjava iz prošlosti. Primjeri:
- “Doći ću sutra” → “Rekla je da će doći sljedeći dan”
- “Napisat ću pismo” → “Rekao je da će napisati pismo”
- “Putovat ćemo ljeti” → “Rekli su da će putovati toga ljeta”
Imperativ → konstrukcije s “da” ili infinitivom
- “Budi tiho!” → “Rekla je da budem tiho”
- “Otvorite prozor!” → “Zamolila je da otvore prozor”
- “Dođi ovamo!” → “Naredio je da dođem”
Tablica promjena za brzu referencu
| Upravni govor | Neupravni govor |
|---|---|
| Prezent | Perfekt |
| Perfekt | Pluskvamperfekt |
| Futur I. | Futur prošli |
| Imperativ | da + prezent / infinitiv |
| Kondicional I. | Kondicional II. |
| Aorist | Perfekt |
| Imperfekt | Pluskvamperfekt |