Jeste li ikada primijetili da vaše dijete ima poteškoće s čitanjem? Možda je vrijeme da razmislite o disleksiji. Ova česta poteškoća u učenju pogađa mnogo djece u Hrvatskoj.
Disleksija je poremećaj učenja koji uzrokuje probleme s čitanjem, pisanjem i prepoznavanjem riječi. Djeca s disleksijom često imaju poteškoće s povezivanjem slova i zvukova, što otežava čitanje i pisanje. Važno je rano prepoznavanje i pružanje odgovarajuće podrške.
Iako disleksija predstavlja izazov, uz pravu pomoć i razumijevanje, djeca mogu naučiti uspješno savladati ove prepreke.
Pitanje je kako prepoznati znakove i pružiti podršku djetetu na njegovom putu učenja?
Što je disleksija

Disleksija je složena poteškoća učenja koja utječe na sposobnost čitanja i pisanja. Ona nije povezana s inteligencijom ili nedostatkom truda.
Definicija disleksije
Disleksija je neurološki poremećaj koji otežava precizno i tečno čitanje. Osobe s disleksijom često imaju probleme s:
- Prepoznavanjem glasova u riječima
- Pamćenjem riječi
- Razumijevanjem pročitanog
Ova teškoća nije vezana uz vid ili sluh. Stručnjaci smatraju da je uzrok disleksije u načinu na koji mozak obrađuje jezične informacije.
Disleksija se razlikuje od osobe do osobe. Neki ljudi imaju blage simptome, dok drugi imaju ozbiljnije teškoće. Važno je znati da disleksija ne utječe na inteligenciju ili kreativnost.
Učestalost disleksije kod djece
Disleksija je prilično česta pojava među djecom. Evo nekoliko zanimljivih činjenica:
- 10-15% djece ima neki oblik disleksije
- U Hrvatskoj, oko 40% učenika ima teškoće s čitanjem
- Dječaci češće imaju disleksiju od djevojčica
Rani znakovi disleksije mogu se primijetiti već u predškolskoj dobi. Neki od njih su:
- Kašnjenje u razvoju govora
- Teškoće s učenjem novih riječi
- Problemi s rimovanjem
Rano otkrivanje disleksije je ključno. Uz pravilnu podršku, djeca s disleksijom mogu uspješno savladati školsko gradivo i ostvariti svoje potencijale.
Razumijevanje disleksije
Disleksija je složen poremećaj učenja koji utječe na sposobnost čitanja i pisanja. Pogađa oko 10% populacije, neovisno o dobi i kulturi.
Razvojne karakteristike
Djeca s disleksijom često imaju teškoće s:
- Prepoznavanjem glasova u riječima
- Povezivanjem slova i zvukova
- Tečnim čitanjem
- Pravilnim sricanjem
Ovi problemi mogu se pojaviti već u vrtiću. Mališani možda teško uče pjesmice ili se igraju rimama. U školi, čitanje naglas postaje mučno.
Znakovi disleksije mijenjaju se s godinama. Starija djeca mogu imati:
• Sporo čitanje
• Pogreške u pisanju
• Teškoće s organizacijom
Važno je rano prepoznati znakove. Brza pomoć olakšava učenje i sprječava zaostajanje.
Diferencijalna dijagnoza
Disleksiju je ponekad teško razlikovati od drugih teškoća učenja. Stručnjaci gledaju više faktora:
Disleksija | Druge teškoće |
---|---|
Problemi s čitanjem i pisanjem | Širi problemi s učenjem |
Normalna inteligencija | Mogući niži IQ |
Teškoće s fonološkom obradom | Razne kognitivne teškoće |
Liječnici provode razne testove. Gledaju:
- Brzinu čitanja
- Razumijevanje pročitanog
- Vještine pisanja
- Pamćenje
Važno je isključiti probleme s vidom ili sluhom. Također se provjerava ima li dijete ADHD ili anksioznost.
Točna dijagnoza ključna je za pravu pomoć. Svako dijete je jedinstveno i treba individualni pristup.
Prepoznavanje simptoma

Disleksija se očituje kroz različite znakove koji se mijenjaju s dobi djeteta. Rane naznake mogu se uočiti već u predškolskom razdoblju, dok se u školskoj dobi javljaju specifični problemi s čitanjem i pisanjem.
Rani znakovi
Mala djeca s disleksijom često kasnije progovaraju. Teže uče pjesmice i brojalice. Mogu imati problema s vezanjem cipela ili oblačenjem. Zbunjuju ih pojmovi poput “lijevo” i “desno”.
Neka djeca teško pamte dane u tjednu ili mjesece u godini. Možda im je teško slijediti upute u više koraka. Često miješaju riječi koje slično zvuče, na primjer “mačka” i “bačva”.
Lista ranih znakova:
- Kašnjenje u govoru
- Teškoće s rimom
- Problemi s orijentacijom
- Miješanje sličnih riječi
Simptomi u školskoj dobi
Kad krenu u školu, djeca s disleksijom imaju izražene teškoće s čitanjem i pisanjem. Čitaju sporo i s puno grešaka. Često preskaču ili dodaju slova i slogove.
Pisanje im je neuredno, s puno pravopisnih pogrešaka. Teško se snalaze s redoslijedom slova u abecedi. Mogu imati problema i s matematikom, posebno s učenjem tablica množenja.
Tablica čestih simptoma:
Čitanje | Pisanje | Ostalo |
---|---|---|
Sporo | Neuredno | Loša organizacija |
Pogreške | Pravopisne greške | Zaboravljanje uputa |
Preskakanje riječi | Miješanje slova | Teškoće s vremenom |
Sekundarni simptomi
Uz glavne teškoće s čitanjem i pisanjem, djeca s disleksijom mogu razviti i druge probleme. Često imaju nisko samopouzdanje zbog školskih neuspjeha. Mogu postati tjeskobni ili depresivni.
Neki razviju probleme u ponašanju da bi skrenuli pažnju s teškoća u učenju. Mogu biti hiperaktivni ili imati problema s koncentracijom. Važno je prepoznati ove simptome i pružiti djetetu odgovarajuću podršku.
Moguće posljedice disleksije:
- Nisko samopouzdanje
- Anksioznost
- Problemi u ponašanju
- Teškoće s pažnjom
Dijagnoza disleksije
Rano otkrivanje disleksije ključno je za pružanje pravovremene podrške djeci. Dijagnostički proces uključuje temeljitu procjenu i suradnju stručnjaka iz različitih područja.
Procjena i testiranje
Postupak dijagnoze disleksije započinje promatranjem djetetovog ponašanja i vještina. Učitelji često prvi primijete poteškoće u čitanju i pisanju. Roditelji mogu uočiti znakove kod kuće, poput sporog čitanja ili miješanja slova.
Stručnjaci koriste standardizirane testove za procjenu:
- Brzine čitanja
- Razumijevanja pročitanog
- Pravopisa
- Fonološke svijesti
Važno je ispitati i djetetove jake strane, poput kreativnosti ili usmenog izražavanja. Procjena obično traje nekoliko sati, a može se provoditi u više navrata.
Bitno je isključiti druge moguće uzroke teškoća, poput problema s vidom ili sluhom. Zato se provode i dodatni zdravstveni pregledi.
Profesionali koje treba konzultirati
Tim stručnjaka sudjeluje u dijagnosticiranju disleksije:
- Logoped: procjenjuje jezične vještine i fonološku svijest
- Psiholog: provodi kognitivne testove i procjenjuje emocionalno stanje
- Edukacijski rehabilitator: ispituje specifične vještine čitanja i pisanja
- Pedagog: pruža uvid u djetetovo ponašanje u školi
- Liječnik: isključuje medicinske uzroke teškoća
Suradnja ovih stručnjaka omogućuje cjelovitu sliku djetetovih sposobnosti i izazova. Nakon dijagnoze, tim predlaže individualizirani plan podrške prilagođen djetetovim potrebama.
Roditelji igraju važnu ulogu u procesu. Njihova zapažanja i informacije o djetetovom razvoju doprinose točnoj dijagnozi.
Prilagodbe i strategije podrške

Djeca s disleksijom mogu napredovati uz prave prilagodbe i podršku. Ključno je stvoriti poticajno okruženje koje odgovara njihovim potrebama.
Obrazovne intervencije
Učitelji mogu prilagoditi nastavu djeci s disleksijom na razne načine. Mogu dati više vremena za zadatke i testove. Korištenje vizualnih pomagala pomaže u pamćenju.
Važno je razbiti složene upute u manje korake.
Multisenzorni pristup učenju je koristan. On uključuje vid, sluh i dodir. Primjer je pisanje slova u pijesku dok ih izgovaraju.
Redovito ponavljanje gradiva učvršćuje znanje. Korisno je i učenje kroz igru. Učitelji mogu koristiti kreativne metode poput pjesmica i rima.
Tehnološka pomagala
Moderna tehnologija nudi mnoge alate za djecu s disleksijom. Programi za pretvaranje teksta u govor olakšavaju čitanje. Aplikacije za provjeru pravopisa pomažu u pisanju.
Tableti i računala omogućuju prilagodbu fonta i boje pozadine. To može poboljšati čitljivost teksta. Digitalni diktafoni su korisni za snimanje predavanja.
Neke korisne aplikacije:
- Dyslexia Quest (igre za vježbanje vještina)
- Speechify (čita tekst naglas)
- Grammarly (provjera pravopisa i gramatike)
Socijalno-emocionalna podrška
Djeca s disleksijom često se osjećaju frustrirano i manje vrijedno. Važno je graditi njihovo samopouzdanje. Pohvale za trud i napredak su ključne.
Roditelji i učitelji trebaju biti strpljivi i puni razumijevanja. Korisno je naglasiti djetetove jake strane. To može biti kreativnost, sportske vještine ili empatija.
Grupe podrške mogu biti vrlo korisne. Tu djeca mogu dijeliti iskustva s vršnjacima. Također mogu učiti strategije nošenja s izazovima. Razgovor s uspješnim odraslima s disleksijom može biti inspirativan.
Sudjelovanje roditelja i obitelji
Roditelji i obitelj imaju ključnu ulogu u podršci djetetu s disleksijom. Njihovo razumijevanje i aktivno sudjelovanje mogu značajno utjecati na djetetov napredak i samopouzdanje.
Obiteljska dinamika
Disleksija utječe na cijelu obitelj, ne samo na dijete. Braća i sestre mogu osjećati ljubomoru zbog dodatne pažnje koju dijete s disleksijom dobiva. Važno je održavati otvorenu komunikaciju i uključiti sve članove obitelji.
Savjeti za zdravu obiteljsku dinamiku:
- Organizirajte obiteljske sastanke
- Provodite kvalitetno vrijeme sa svakim djetetom
- Potičite međusobnu podršku među braćom i sestrama
Roditelji bi trebali raditi na svom razumijevanju disleksije. Edukacija i povezivanje s drugim roditeljima mogu biti vrlo korisni.
Kako podržati dijete kod kuće
Stvaranje podržavajućeg okruženja kod kuće ključno je za uspjeh djeteta s disleksijom. Evo nekoliko praktičnih savjeta:
- Uspostavite rutinu učenja
- Koristite vizualne pomagače i igre za učenje
- Čitajte zajedno svaki dan
Roditelji mogu pomoći djetetu razviti samopouzdanje tako što će:
- Hvaliti trud, ne samo rezultate
- Poticati interese i talente djeteta
- Biti strpljivi i pružati emocionalnu podršku
Važno je surađivati s učiteljima i stručnjacima. Redovita komunikacija osigurava da svi rade zajedno za dobrobit djeteta.
Suradnja sa školom
Dobra suradnja škole i roditelja ključna je za uspjeh djeteta s disleksijom. Zajedničkim radom mogu se stvoriti uvjeti koji pomažu djetetu prevladati izazove i ostvariti svoj puni potencijal.
Individualizirani obrazovni plan
Škola treba izraditi individualizirani plan za svako dijete s disleksijom. Taj plan sadrži:
• Prilagodbe u nastavi
• Posebne metode učenja
• Ciljeve koje dijete treba postići
Plan se redovito ažurira prema napretku djeteta. Roditelji sudjeluju u izradi plana i prate njegovo provođenje. Važno je da plan bude realan i ostvariv.
Neki elementi plana mogu biti:
- Dodatno vrijeme za zadatke
- Usmeno ispitivanje umjesto pismenog
- Korištenje računala za pisanje
Komunikacija s nastavnicima
Redoviti sastanci roditelja i nastavnika pomažu pratiti napredak djeteta. Dobro je dogovoriti način komunikacije koji odgovara svima – e-mailom, telefonom ili uživo.
Korisno je voditi dnevnik napretka. U njega nastavnici i roditelji bilježe:
• Uspjehe djeteta
• Područja koja treba poboljšati
• Nove strategije koje se isprobavaju
Otvorena i iskrena komunikacija gradi povjerenje. Roditelji mogu podijeliti svoja zapažanja o djetetu kod kuće. Nastavnici mogu dati savjete za rad s djetetom.
Dugoročne perspektive
Djeca s disleksijom mogu razviti jake strane i postići uspjeh. Ključno je pružiti im podršku i alate za prevladavanje izazova.
Samopouzdanje i samostalnost
Djeca s disleksijom često se osjećaju drugačije od vršnjaka. To može utjecati na njihovo samopouzdanje. Važno je pomoći im da prepoznaju svoje jake strane.
• Poticanje hobija i interesa izvan škole
• Pohvala za trud i napredak, ne samo rezultate
• Učenje strategija za samostalno učenje
Roditelji i učitelji trebaju stvoriti pozitivno okruženje. Tako djeca mogu razviti vjeru u sebe. S vremenom, mnoga djeca s disleksijom postanu vrlo samostalna.
Uspješni odrasli s disleksijom često kažu da ih je to naučilo upornosti. Ključno je da djeca shvate da disleksija ne određuje njihove mogućnosti.
Prevladavanje izazova
Disleksija donosi izazove, ali postoje načini za njihovo savladavanje:
• Korištenje tehnologije (čitači teksta, programi za provjeru pravopisa)
• Učenje u manjim koracima
• Više vremena za zadatke
• Prilagodba načina učenja (vizualni materijali, zvučne knjige)
Mnoga djeca s disleksijom razviju kreativne načine rješavanja problema. To im može pomoći kasnije u životu i karijeri.
Važno je raditi na vještinama čitanja, ali i razvijati druge talente.
Djeca s disleksijom često su dobra u:
- Umjetnosti
- Sportu
- Rješavanju praktičnih problema
- Kreativnom razmišljanju
Ove vještine mogu biti ključne za budući uspjeh.