Jeste li se ikada zapitali piše li se ispravno “savjest” ili “savijest”? Ova dvojba često izaziva nesigurnost, iako je odgovor jednostavan. Pravilno korištenje jezika nije samo stvar pravopisa već i jasnoće u izražavanju.
Ispravan izraz je “savjest”. Riječ dolazi od latinskog conscientia, što znači svijest o dobru i zlu. Pogrešan oblik “savijest” nema značenje u standardnom hrvatskom jeziku.
Pogreške poput ove nisu rijetkost, ali razumijevanje njihovih korijena može pomoći da ih izbjegnemo ubuduće. U nastavku saznajte zašto je važno pravilno koristiti ovaj pojam i kako izbjeći slične zamke u pisanju.
Pravilno pisanje riječi “savjest” zahtijeva razumijevanje njezina značenja i konteksta. Ovaj pojam označava unutarnji moralni kompas, sud o dobru i zlu — nešto što bi trebao imati svatko tko piše javnu riječ ili predaje školski sastavak. Koristiti “savijest”, pak, nije samo pravopisna pogreška već potpuno mijenja smisao jer takva „riječ“ zapravo ne postoji.
Za pamćenje pravilnog oblika korisno je analizirati korijen riječi: sav(j)- dolazi od staroslavenske osnove koja se odnosi na cjelovitost (“sav” kao cijeli), dok “-jest” upućuje na bivstvo ili postojanje. Dakle, nije teško zaključiti da je pravilan oblik povezan s pojmom biti dosljedan samome sebi.
Uporaba riječi savjest donosi jasnoću i preciznost u izražavanju, dok pogrešna varijanta „savijest” ne samo da kvari dojam nego potpuno mijenja značenje. Na primjer, rečenica: „Liječnik se ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike…” odmah ukazuje na moralnu odgovornost pojedinca unutar profesionalnog konteksta. Zamijenite li to s “savijest”, dobivate besmislicu koja nikome ništa neće značiti.
Razmislimo o još jednom primjeru: „Prigovor savjesti često je tema rasprava u društvenim pitanjima poput vojnog roka ili medicinske etike.” Ovako formulirana poruka nosi težinu moralnog prosudka osobe nasuprot sistemskim normama. Sad zamislite pokušaj korištenja krive riječi – apsurdno bi zvučalo!
Savjest, kao riječ koju često koristimo bez previše razmišljanja, predstavlja zapanjujuće složen pojam. To nije samo puka moralna smjernica ili unutarnji glas koji nam šapne: “Ne radi to.” Radi se o kognitivnom procesu – vrsti mentalnog ogledala koje ispituje jesmo li procijenili situaciju ispravno i djelovali u skladu s istinom.
Da bismo razumjeli savjest, treba znati da ona uključuje dva ključna elementa: prethodnu savjest koja nas vodi prije nego što donesemo odluku (ono neugodno pitanje u glavi – jesi li siguran?) i naknadnu savjest koja analizira ono što smo učinili (“Je l’ sam pogriješio?”). Dakle, ona je naš stalni kritičar i saputnik.
About the author call_made
Često se sjetim svojih muka prilikom čitanja lektira, ali i iz ostalih predmeta, i upravo iz tog razloga se rodio ovaj blog. Tu sam da vam olakšam i ubrzam učenje! Na Puni.hr ćete pronaći sažetke lektira, skripte, prezentacije i ostale korisne materijale, posebno prilagođene za učenike osnovnih i srednjih škola. Trudim se obraditi što više predmeta i tema kako biste na jednom mjestu pronašli sve što vam treba. Nadam se da će vam moj trud pomoći da brže i lakše savladate školsko gradivo te se bolje pripremite za ispite i testove. Ako imate prijedloge i ideje za sadržaje koje biste željeli vidjeti ovdje, slobodno mi se javite.
Često se sjetim svojih muka prilikom čitanja lektira i upravo iz tog razloga se rodio ovaj blog. Tu sam da vam olakšam i ubrzam učenje!
Kad vam nitko ne može pomoći, uvijek možete računati na ovaj blog.
Puni.hr – Punimo vaše glave sa znanjem!